Početna Moj Zagreb Novosti Zrinjevac – povijest jednog od najljepših zagrebačkih parkova

Zrinjevac – povijest jednog od najljepših zagrebačkih parkova [FOTO]

5172
3

Foto: Ivan BrnčićKoliko vas zna o povijesti Zrinjevca? Pretpostavljam da nije neka velika brojka, odnosno postotak. Al nema veze, u ovom tekstu bum vam pisal ponešto o parku u samom centru grada Zagreba. Parku koji je nezaobilazan dio turističkih posjeta, kako ljeti tako i zimi, gdje i Zagrepčani uživaju.

Dana 14. lipnja Zrinskom trgu je bilo 140 godina od svečanog otvorenja.

Zrinski trg je dobio današnje ime 1866. godine, a prije toga zvao se Novi terg. Park na Zrinskom trgu je svečano otvoren 14. lipnja 1873., na mjestu na kojem se nekad povremeno održavao stočni sajam (1870. je preseljen na Sajmišni trg tj. na današnji Trg maršala Tita). Mjesto, prije ovog parka, je bilo blatnjavo i neuređeno zemljište. Tadašnji gradski oci su odlučili urediti ovaj dio Zagreba povodom 300. obljetnice pobjede u obrani Sigeta i povodom obljetnice smrti hrvatskog velikana Nikole Šubića Zrinskog. Tako je od blatnog i neuglednog zemljišta ovaj dio Zagreba postal omiljeno šetalište, i nakon više od 100 godina je ostal omiljen dio grada gdje se građani i turisti mogu sjesti i odmoriti.

Zrinjevac je inače dio tzv. “Zelene potkove” ili kako je još ljudi zovu – “Lenucijeve potkove”.

Godine 1884. Zrinjevac je dobil na poklon Meteorološki stup od Adolfa Holzera. Stup se nalazi na sjevernoj strani parka. Herman Bolle je izradil nacrt za njegovo postavljanje a izrađen je od istarskog mramora. Tako tko god prođe Zrinjevcem, mora navratiti do stupa kako bi videl kolka je temperatura i vlaga zaraka.

Foto: Ivan Brnčić

I danas, nakon gotovo 140 godina, stup je i dalje u funkciji ali kako nije građen po današnjim propisima Svjetske meteorološke organizacije (DHMZ je dio te organizacije) ne koriste se podaci kao službeni podaci pa je stup samo dio turističke naravi. Za održavanje ovog stupa i njegovo funkcioniranje zadužen je poznati (vjerojatno i najpoznatiji) zagrebački urar Lebarović, koji se sa svojim sinom brine o još nekoliko satova u Zagrebu i okolici (uključujući i onaj na Jelačićevom trgu).

Najveća atrakcija i najprepoznatljiviji dio ovog parka je glazbeni paviljon kojeg je 1890. gradu Zagrebu poklonil bogati trgovac Eduard Prister. Postavljen je 6. veljače 1891., na središnji dio parka gdje je bil planiran veliki spomenik Zrinskome. U tom se paviljonu i danas održavaju koncerti tijekom ljeta, ali i zimi u doba adventa.

Foto: Ivan Brnčić

Još jedna atrakcija ovog parka su – vodoskoci. Tko nije prošo kraj njih i divio im se? Malo tko bu reko da nije.

Foto: Ivan Brnčić

Hoćete li da vam pišem nešto više o fontanama  “blizanci” ili o “gljivi”?

Ajmo o “gljivi”. Zakaj se zove gljiva? Kada je Herman Bolle izradio ovu fontanu i 1893. postavil ju na današnje mjesto, mnogi Zagrepčani su mu se smijali i izrugivali te fontanu nazvali “Bolleova gljiva” (još su ga zvali i vrganj). Ova je fontana proglašena kao neuspjelo djelo jer se voda izljevala iz bazena te je dio parka bio poplavljen. Pa i danas se more vidjeti voda oko fontane.

Foto: Ivan Brnčić

“Gljiva” je 1975. došla na red u Restauratorski zavod – napravljena je fontana od granita (Bolle je gradio od kamena), popravljeni su nedostaci i popravljena je funcionalnost. Osim ove fontane, na južnom djelu postavljena su i dva bazena sa vodoskocima – ”blizanci”, koji su postavljeni 1894. godine. Valja napomenuti kako su prvo bili postavljeni na Tomislavovu trgu.

Na samom južnom djelu, postavljene su biste zaslužnih hrvatskih velikana: Klovića (1879.), Medulića (1879.), Frankopana (1884.), Jurišića (1886.), Kukuljevića (1911.), Mažuranića (1911.)

Foto: Ivan Brnčić

Godine 1872. posađeno je 220 platana koje su i danas dio posebnosti ovog parka.

Ivan Brnčić

3 Komentari

  1. Hvala autoru na ovako dobrohotnom i poučnom tekstu. Nama koji volimo svoj zagreb kao i autor uvijek je milo pročitati ovako pozitivan tekst.
    Još jednom HVALA, nažalost aninimnom autoru.

Comments are closed.