Početna Izbor Zrinjevac – dan u životu najljepšeg zagrebačkog parka

Zrinjevac – dan u životu najljepšeg zagrebačkog parka

1314
0

Jutro

Park se budi ranom zorom pojavom prvih šetača pasa i njihovih ljubimaca koji povremenim lavežom dižu park iz noćnog sna. Uz ranojutarnje trkače koji projure parkom s vremena na vrijeme, oni su najvjerniji posjetitelji bez obzira na godišnje doba. Radnim danima, tamo negdje prije početka radnog vremena, pojavljuju se prvi zaposlenici Vrhovnog suda, Županijskog suda i Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Lako ih se može prepoznati po coffee to go šalicama i pospanom hodu. Nakon njih sramežljivo se pojavljuju prvi turisti koji obavezno opale koji selfie na početku i u sredini parka kod glazbenog paviljona – najveće atrakcije Zrinjevca u kojem se održavaju koncerti i razni eventi tijekom cijele godine. Paviljon je projektirao Hermann Bolle, a o svom trošku ga je 1891. izgradio i darovao gradu Eduard Prister.

Podne

S odmakom dana u parku postaje sve veselije. Dječji smijeh sljubljuje se s grajom turističkih grupa koje obavezno prati vodič s nekim šarenim orijentirom u zraku i lokalaca koji dolaze/odlaze iz smjera glavnog trga. Sva djeca u šetnji s roditeljima ili tetom iz vrtića/škole obavezno se zaustave kod meteorološkog stupa na sjeveru parka koji je postavljen 1884. godine. Njega je također projektirao Hermann Bolle, a gradu poklonio vojni liječnik i meteorolog dr. Adolf Holzer. Stup pokazuje vrijeme, temperaturu, vlagu i tlak zraka, a nekada je oko sebe imao željeznu ogradu koja je odavno skinuta. Radnim danom, u pauzi za ručak opet se pojavljuju zaposlenici sudova i ministarstva koji žure na gablec, te novi turisti koji otvaranjem Arheološkog muzeja na zapadnoj strani i Strossmayerove galerije u sklopu HAZU na južnoj strani parka odlaze na čašicu povijesti i umjetnosti.

Popodne

U popodnevnim satima Zrinjevac uranja u malu letargiju, kao da hvata par sati sna nakon ručka. Baš kao i backpackeri koji ljeti leže na travi. Za brzi face lifting parka zaslužni su smetlari koji često prolaze tijekom dana na svojim kolicima, a u proljeće je moguće vidjeti i radnike Zrinjevca koji brinu o većim sezonskim zahvatima. Kroz povijest najveći zahvat na Zrinjevcu desio se 1872. kada je na mjestu zapuštenog zemljišta, gdje se do 1870. održavao stočni sajam, posađeno 220 platana. Godinu dana kasnije park je svečano otvoren za građanstvo. Tih godina postavljeni su temelji Lenucijeve potkove i nastavka urbanizacije grada, dalje je sve povijest. Kraj radnog vremena donosi popodnevni rush hour. Ovisno o godišnjem dobu, turisti koriste zadnje zrake sunca za fotkanje s bistama Klovića, Medulića, Frankopana, Jurišića, Mažuranića i Sakcinskog koje se nalaze na južnom dijelu parka. Mrak se lagano spušta na park, romantika preuzima vlast!

Večer/Noć

S dolaskom večeri, Zrinjevac postaje ljubavna meka gdje je teško naći praznu klupu. Vlasnici pasa u zadnjoj šetnji za taj dan izmjenjuju se s prolaznicima, zaljubljenim parovima i pokojom teen ekipom s cugom u ruci. Iako je pao mrak, vizurom parka na sjeverozapadnoj strani i dalje dominira Bolleova fontana, popularna „gljiva“ izgrađena 1893. godine. U početku su joj se izrugivali i proglašavali neuspjelom zbog smiješnog oblika i čestog izlijevanja vode, ali danas je fontana ponos i dika. Na južnom dijelu parka nalaze se „blizanci“ – dva identična vodoskoka postavljena 1894. godine. Kako noć postaje sve starija, prolaznici su rjeđi, neki i malo „veseliji“, mir se na kratko vraća u prvi veliki gradski park u Hrvatskoj. Između ponoći i zore, Zrinjevac zasluženo uranja u kratki noći odmor. Sve do prvog jutarnjeg laveža četveronožaca koje sneni vlasnici izvode u šetnju…Novi dan u životu najljepšeg zagrebačkog parka upravo počinje…