Početna Moj Zagreb Novosti Zagreb sagrađen rukom Hermana Bolléa

Zagreb sagrađen rukom Hermana Bolléa

1598
0

Foto: MMrezaSerbus,

Jel’ znate kaj je zajedničko katedrali, Mirogoju, HAZU i MUO-u? Sve ove građevine imaju istog graditelja i arhitekta – gosp Hermana Bolléa.

Ovaj arhitekt rođen 1845. u Kölnu, od 1872. studira arhitekturu i radi kod poznatog arhitekta Friedricha von Schmidta. Za vrijeme boravka u Italiji upoznaje Izidora Kršnjavog i J. J. Strossmayera čije ga poznanstvo i prijateljstvo dovodi u Hrvatsku. Dolazi u Đakovo gdje nakon smrti projektanta Đakovačke katedrale Rösnera preuzima samostalno gradnju katedrale. Dok je vodil gradnju te katedrale dobiva i nadzor nad obnovom crkve Sv. Marka u Zagrebu. Kak je dobro obavljao svoj posao, učitelj Schmidt mu povjerava i gradnju HAZU te obnovu Zagrebačke katedrale. Zbog dobivenih poslova se 1879. godine seli u Zagreb želeći stvoriti svoj vlastiti opus radova. Kak bi ostal u Zagrebu trudi se naći što više poslova što mu se i ostvaruje nakon 9. studenog 1880., kada je Zagreb pogodil veliki potres koji je porušio ili oštetio gotovo čitav grad. Bollé tada postaje najtraženiji arhitekt. Obnavlja Zagrebačku katedralu u današnjem neogotičkom stilu sa dva tornja kakvu je danas poznajemo.

Odmah po dolasku u Zagreb 1879.g. započinje vjerovatno i svoje najveće arhitektonsko djelo, Mirogojske arkade koje sa svojih 20 kupola čine pravi muzej na otvorenom. Mirogoj je zapravo njegovo nedovršeno djelo, jer je njegova zamisao bila sagraditi Arkade oko cjelog groblja.

Osim kao graditelja, pamtimo ga i kao osobu koja se brinula za obrazovanje nove generacije graditelja. Godine 1882. s Izidorom Kršnjavog osniva Obrtnu školu. Deset godina kasnije otvara tečaj za obrazovanje graditelja koji 1897. prerasta u Građevnu stručnu školu u kojoj su se školovali mnogi poznati arhitekti (Viktor Kovačić, Dionis Sunko, Rudolf Lubinsky…).

Prema njegovoj skici napravljen je i gradonačelnički lanac. Original se danas čuva u muzeju grada.

Nebrojen je niz njegovih radova, al da spomenem još par pored kojih prolazite svakodnevno, a možda niste znali da je baš Bollé zaslužan za ono čemu se divite: crkva sv Ćirila i Metoda, pročelje crkve Sv.Katarine, kapelica na Sv Duhu, fonatana na Kaptolu, Meteorološki stup na Zrinjevcu,ograda na Institutu za povijest, Pravoslavna crkva na Cvjetnom trgu, Kapelica Sv. Križa(Ilirski trg), Evangelička crkva (Gundulićeva) i još mnoge, mnoge druge.

Po dolasku u Zagreb najprije sa suprugom stanuje kod poznanika, a onda gradi vlastiti dom u Žerjavićevoj 4. Nažalost, taj dom, vjerovatno najvećeg i najvrednijeg graditelja grada Zagreba, prepušten je propadanju. Teško je gledati kako se loše odnosimo prema stvarima koje su naše veliko kulturno blago, ne samo za Zagreb nego i za cijelu Hrvatsku.

Herman Bollé je umro 17.travnja 1926. i nije dočekao dovršetak gradnje kapele krista Kralja, koja je dovršena godinu dana kasnije. Pokopan je na groblju koje je sam osmislil i čiju je  izgradnju vodil – na Mirogoju.

Kao što vidite, more se reći da je Herman Bollé izgradil ili obnovil dobar dio našeg grada, a zbog njegovih radova Zagreb ima vuzuru bez kakve ga je danas teško zamisliti.

Ivan Brnčić