Početna Izbor Veliki znanstvenici koji su ostavili trag u Zagrebu

Veliki znanstvenici koji su ostavili trag u Zagrebu

1757
0

Od mnogih velikih znanstvenika koji su svaki u svojem području djelovanja zadužili Zagreb i ostavili trag u našem gradu, ovo je subjektivni izbor petnaestorice veličanstvenih:

Spiridon Brusina (1845. Zadar – 1908. Zagreb)

Zanimanje: zoolog

Poznat po: prvi je skupio i opisao veliku zbirku hrvatskih kopnenih, slatkovodnih i morskih mekušaca. Organizirao prva ornitološka promatranja i pokrenuo prvo znanstveno istraživanje Jadranskog mora. Suosnivač Hrvatskog prirodoslovnog društva i pokretač časopisa Glasnik (danas Priroda).

Trag u Zagrebu: kustos Prirodopisnih odjela Narodnog zemaljskog muzeja u Zagrebu, upravitelj Zoološkog muzeja, prvi profesor zoologije na Zagrebačkom Sveučilištu i idejni pokretač osnivanja Zagrebačkog zoološkog vrta.

Zanimljivost: bio je zagovornik Darwinove teorije evolucije, s poznatim engleskim znanstvenikom se i privatno dopisivao.

Đuro Pilar (1846. Slavonski Brod – 1893. Zagreb)

Zanimanje: geolog

Poznat po: novoj znanstvenoj teoriji o djelovanju unutrašnjih sila Zemlje i ostalim svjetski priznatim radovima o geologiji , te pionirskim radovima i sveučilišnom udžbeniku o astronomiji. Jedan od osnivača Hrvatskog naravoslovnog (prirodoslovnog) društva.

Trag u Zagrebu: upravitelj Mineraloško-geološkog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu, profesor mineralogije i geologije, prvi profesor astronomije i rektor (1884./85.) na današnjem Sveučilištu u Zagrebu.

Zanimljivost: deset godina iza njegove smrti otvorena je zvjezdarnica na Popovom tornju u Zagrebu za koju se zalagao za vrijeme života.

Vjekoslav Klaić (1849. Garčin – 1928. Zagreb)

Zanimanje: povjesničar

Poznat po: kapitalnom povijesnom djelu u pet knjiga Povijest Hrvata. Bio je urednik Vienca i mjesečnog glazbenog časopisa Gusle. Objavio je nekoliko bitnih historiografskih studija o Bosni i Hercegovini i bio ravnatelj Hrvatskog glazbenog zavoda.

Trag u Zagrebu: dugogodišnji profesor opće povijesti na današnjem Sveučilištu u Zagrebu koji se bavio poviješću Zagreba (Statut grada Zagreba: od god. 1609. i reforma njegova god. 1618., Zagreb 1910.–1913.).

Zanimljivost: još za života (1925.godine) proglašen je Počasnim građaninom grada Zagreba.

Dragutin Hirc (1853. Zagreb – 1921. Zagreb)

Zanimanje: botaničar

Poznat po: izradi najvećeg ondašnjeg herbarija hrvatskog bilja s nekoliko tisuća primjeraka bilja koji nosi ime Herbarium Croatium Hircianum. Bio je član poznatog Kraljevskog zoološko-botaničkog društva u Beču i autor svog kapitalnog djela Revizija hrvatske flore (nedovršeno).

Trag u Zagrebu: dugogodišnji glavni učitelj zagrebačke Muške učiteljske škole, botaničar u Botaničko-fiziološkom zavodu, savjetnik u Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i autor djela Vodič kroz grad Zagreb, zagrebačku okolinu i jubilarnu izložbu.

Zanimljivost: bio je strastveni planinar koji je pokrenuo i pet godina uređivao časopis Hrvatski planinar.

Dragutin Gorjanović-Kramberger (1856. Zagreb – 1936. Zagreb)

Zanimanje: paleontolog

Poznat po: otkriću svjetski poznatog nalazišta krapinskog pračovjeka na Hušnjakovom brdu pored Krapine koje je znanstveni dokaz postojanja tzv. fosilnog čovjeka i Krambergerove teorije da su neandertalci preci današnjih ljudi.

Trag u Zagrebu: radio u Narodnom muzeju u Zagrebu i kao zagrebački sveučilišni nastavnik predajući najprije paleontologiju kralješnjaka, pa cijelu paleontologiju. Nakon smrti suradnika i mentora Đure Pilara nastavlja njegovim stopama u Narodnom muzeju i ostalim srodnim institucijama.

Zanimljivost: u proučavanju unutrašnje građe kostura prvi je koristio tek otkrivene rendgenske zrake.

Andrija Mohorovičić (1857. Volosko – 1936. Zagreb)

Zanimanje: geofizičar

Poznat po: meteorološkom znanstvenom radu, određivanju epicentra potresa (Mohorovičićeve epicentrale), otkriću diskontinuiteta u Zemljinoj kori (poznati Mohorovičićev diskontinuitet) i zakonitosti po kojima se potres širi (Mohorovičićev zakon).

Trag u Zagrebu: upravitelj meteorološkog opservatorija u na Griču, izvanredni sveučilišni profesor i dugogodišnji profesor na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu gdje je predavao kolegije geofizika i astronomija. Autor znanstvenog djela Klima grada Zagreba.

Zanimljivost: po njemu je nazvan krater na mjesecu, ratni brod u floti Hrvatske ratne mornarice i asteroid  s rednim brojem 8422.

Antun Heinz (1861. Zagreb – 1919. Zagreb)

Zanimanje: botaničar

Poznat po: uz osnivanje zagrebačkog Botaničkog vrta, Heinz je poznat kao bakteriolog čijim je nastojanjem Botanički zavod postao prvi službeni bakteriološki laboratorij za potrebe javne zdravstvene i epidemiološke službe.

Trag u Zagrebu: dugogodišnji sveučilišni profesor na zagrebačkom Mudroslovnom fakultetu gdje je predavao predmete iz opće, šumarske i farmaceutske botanike. Po zamisli  Bohuslava Jiruša utemeljio je zagrebački Botanički vrt.

Zanimljivost: za potrebe otvaranja Botaničkog vrta, Heinz je dobro upoznao slične vrtove u Njemačkoj, Italiji, Švicarskoj i Francuskoj.

Franjo Bučar (1866. Zagreb – 1946. Zagreb)

Zanimanje: popularizator i osnivač sportskih društava

Poznat po: popularizaciji i pokretanju mnogih sportskih disciplina u Hrvatskoj, osnivanju brojnih klubova i saveza, modernizaciji školske nastave tjelesnog odgoja i gradnji mnogih igrališta i dvorana po bivšoj državi.

Trag u Zagrebu: osnivač i prvi predsjednik Jugoslavenskog olimpijskog odbora koji u početku djeluje u Zagrebu. Zaslužan je za otvaranje Više škole za tjelesni odgoj u Zagrebu gdje se njegovom inicijativom tjelesno vježbanje odvija pod stručnim vodstvom.

Zanimljivost: 1925. godine objavljuje prva odbojkaška pravila, član je Međunarodnog olimpijskog odbora od 1920. do smrti.

Eduard Slavoljub Penkala (1871. Liptovsky Mikulaš (Slovačka) – 1922. Zagreb)

Zanimanje: izumitelj

Poznat po: sedamdesetak izuma od kojih je najpoznatija prva mehanička olovka – penkala. Od ostalih izuma izdvajaju se nalivpero, termos boca/termofor, deterdžent za pranje rublja, džepna baterijska lampa, prislušni uređaj, kočnice za vagone i zrakoplov dvosjed.

Trag u Zagrebu: sve svoje izume smišlja i proizvodi iz svoje radionice na Trgu kralja Tomislava, kasnije se seli u Prašku i otvara tvornicu u Branimirovoj ulici. Gramofonske ploče snima u Teslinoj, a zrakoplov gradi u prvoj zračnoj luci u Hrvatskoj na Črnomercu.

Zanimljivost: u razdoblju od 1912. do 1926. izvozi olovke i nalivpera u sedamdesetak zemalja svijeta – u tom periodu njegova tvornica pisaćeg pribora bila je jedna od najvećih u svijetu.

Franjo Hanaman (1878. Drenovci – 1941. Zagreb)

Zanimanje: kemičar i izumitelj

Poznat po: zajedno s Alexanderom Justom izumio je prvu ekonomičnu električnu žarulju s volframovom niti koja se zahvaljujući visokom talištu volframa mogla zagrijati na više temperature i trošiti manje od metalne i ugljene niti.

Trag u Zagrebu: redovni profesor kemijske tehnologije i metalurgije, osnivač Zavoda za anorgansku tehnologiju i metalurgiju , dekan Kemijsko-inženjerskog odjela Tehničke visoke škole u Zagrebu i prodekan Tehničkog fakulteta u Zagrebu.

Zanimljivost: otkriće Hanamana i Justa omogućilo je opću svjetsku upotrebu električne žarulje i otvorilo vrata ekonomičnoj električnoj rasvjeti.

Ramiro Bujas (1879. Budva (Crna Gora) – 1959. Zagreb)

Zanimanje: psiholog

Poznat po: pionir i utemeljitelj znanstvene psihologije u ovom dijelu Europe. Razvio je mnoge grane primijenjene psihologije i metodu bezbolnih poroda pomoću sugestivne analgezije. Osnivač je Udruženja psihologa Jugoslavije.

Trag u Zagrebu: prvi profesor psihologije na Sveučilištu u Zagrebu koji je u Zagrebu utemeljio prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju u jugoistočnoj Europi i Psihologijski institut Visoke pedagoške škole i  Zagrebačkog sveučilišta.

Zanimljivost: radio je na ispitivanju osjećaja pomoću elektroprovodljivosti kože  – prvi oblik poligrafa   (detektora laži).

Andrija Štampar (1888. Brodski Drenovac – 1958. Zagreb)

Zanimanje: liječnik

Poznat po: postavljanju temelja javnozdravstvene službe u bivšoj državi i osnivanju 250 socijalno-medicinskih ustanova. Izradio je ustav Svjetske zdravstvene organizacije, te je predsjedao Prvoj svjetskoj zdravstvenoj skupštini u Ženevi.

Trag u Zagrebu: zaslužan je za reformu nastave na Medicinskom fakultetu u Zagrebu gdje je pet godina bio dekan, osnovao je i bio ravnatelj Škole narodnog zdravlja u Zagrebu gdje je kasnije bio i dugogodišnji dekan. Bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu.

Zanimljivost: nakon što se Škola narodnog zdravlja našla u financijskim problemima, Štampar je za pomoć zamolio Rockefellera koji je donirao novac za daljnji rad i novu bolničku zgradu.

Bratoljub Klaić (1909. Bizovac – 1983. Zagreb)

Zanimanje: jezikoslovac

Poznat po: kapitalnom djelu Rječniku stranih riječi koji je izašavši u više izdanja ostavio trajan trag u leksikografiji , kulturi i svakodnevnoj upotrebi do današnjih dana. Veliki kroatist, prevoditelj, akcentolog, teoretičar književnosti i jezični normativist.

Trag u Zagrebu: profesor na zagrebačkoj gimnaziji, profesor na Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu, profesor hrvatskog jezika na Akademiji kazališne i filmske umjetnosti gdje je jezično priredio i vježbao dikciju s glumcima za mnoge kazališne i filmske izvedbe.

Zanimljivost: često je surađivao s Brankom Gavellom, prvi je saznao/objavio vijest o smrti Stjepana Radića.

Ivan Supek (1915. Zagreb – 1983. Zagreb)

Zanimanje: fizičar

Poznat po: vrsni znanstvenik širokog polja djelovanja. Osnivač je Instituta za filozofiju znanosti i mira kao odjela na HAZU-u, napisao je niz udžbenika i stručnih knjiga, drama, komedija i romana. Šest godina je bio predsjednik HAZU

Trag u Zagrebu: profesor fizike na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, prvi profesor teorijske fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, osnivač Instituta Ruđer Bošković i njegov prvi direktor, te rektor Sveučilišta u Zagrebu.

Zanimljivost:  Za vrijeme Hrvatskog proljeća dolazi na popis nepoželjnih javnih osoba i prisilno je isključen iz javnog života na 18 godina.

Hrvoje Požar (1916. Knin – 1991. Zagreb)

Zanimanje: elektroenergetičar

Poznat po: raznim odgovornim rukovodećim položajima u elektroenergetici. Glavni urednik Tehničke enciklopedije od 6. do 12. sveska, glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i jedan od osnivača Sveučilišnog računskog centra.

Trag u Zagrebu: dugogodišnji profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, prorektor Sveučilišta u Zagrebu gdje je objavio mnogo znanstvenih i stručnih radova, studija i knjiga s područja energetike.

Zanimljivost: njemu u čast Vlada Republike Hrvatske je Energetski institut u Zagrebu nazvala Hrvoje Požar.