Početna Izbor Urbana revitalizacija zone Gredelj

Urbana revitalizacija zone Gredelj

119
0

Studija revitalizacije zone Gredelj u Zagrebu premijerno je prikazana na Europskoj konferenciji o arhitektonskim politikama REUSE ARCHITECTURE 22.travnja 2021. Temeljena na nizu prethodnih radova i javnih izlaganja koje su nastajali od 1995. naovamo, studija je izrađena na inicijativu Europske banke za obnovu i razvoj te uključuje novu izgradnju i revitalizaciju industrijske baštine veličine 420.000 m2.

Kako bi se osigurao cjeloviti pristup planiranju na studiji integralnog pristupa četvrti Donji Grad i zoni Gredelj koju je 2020. pokrenuo EBRD timski su radili stručnjaci iz različitih područja: konzultanti PwC Advisory, arhitekti Studio 3LHD, Colliers International i odvjetničkog društva MS Partners. Studija se nadovezuje na prethodne studije iz 2018 na kojima su radili nizozemsko hrvatsko hrvatski ured de Architekten Cie, institut IGH i HDC.

„Zona Gredelj obuhvaća 45 hektara i jedan je od najvažnijih prostornih potencijala Grada Zagreba udaljen od centra svega 15 minuta hoda, a uređenje ovog prostora prilika je da se riješi jedan od najvećih urbanističkih problema Zagreba – nepovezanost sjevera i juga, koji su zbog željezničke pruge spojeni u samo tri točke. Urbanističko rješenje bloka je samo okvir za buduće arhitekte pojedinih zgrada, čija će različita rješenja pridonijeti vizualnoj raznolikosti kvarta“, pojašnjava Marko Dabrović, arhitekt i partner u Studiju 3LHD.

Koncept sugerira podizanje pruge, čime bi se olakšao prolazak vozilima i pješacima, te izmještanje Autobusnog kolodvora u podzemni prostor ispod parkirališta Paromlin. Time bi se južno od Glavnog kolodvora stvorilo novo prometno središte, dok bi ostatkom prostora dominirale nove pješačke površine.

Napuštena industrija u centru Zagreba desetljećima je čuvala prostore koji pružaju priliku za prvo sustavno planiranje grada nakon dugo vremena. Pozitivno je što zona Gredelj ima samo dva vlasnika, Grad Zagreb i Hrvatske željeznice, što olakšava integralno planiranje budućih sadržaja i namjena. Sustavnim pristupom Gredelj bi mogao postati dio suvremene gradske jezgre uklopljen u njeno tkivo. Takav ambijent može ponuditi uvjete za kvalitetan život i rad stanovnicima svih dobi, životnih stilova i socijalnog statusa.

Nova izgradnja ne znači brisanje postojećeg identiteta prostora – vrijedni elementi industrijske baštine tvornice Gredelj zadržali bi se i ostali sačuvani, uz prihvaćanje suvremene arhitekture, što je posljednjih dvadesetak godina uobičajena praksa u zapadnoeuropskim metropolama, poput Beča, Münchena, Züricha i Osla. Takav je koncept, kroz koji se napušteni i dotad nedostupni prostori transformiraju u javne sadržaje, pješačke i parkovne površine, podržao i Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba.

„Na ovako važnoj gradskoj lokaciji treba izbjeći stvaranje generičkih prostora. Suvremena interpretacija ove baštine logično je proširenje Lenucijeve potkove. Javni potez s parkovima, zelenim površinama i trgovima, uz sadržaje poput tržnice, muzeja ili nove scene zagrebačkog HNK stvorio bi vitalan i sadržajno raznolik urbani ambijent jedinstvenog karaktera, a unutar zone planirani su i drugi sadržaji važni za funkcioniranje grada, kao što su škole, fakulteti i funkcije javne uprave“, ističu autori.

Novi suvremeni blok otvorenog je karaktera i formira manje trgove i parkove u mjerilu susjedstva, s maksimiziranjem učinka dnevnog svjetla, kako bi se stvorili najbolji mogući uvjeti za život i rad. Ujedno, industrija bi bila uklonjena iz neposredne blizine centra grada.

Ovo je trenutak u kojem se pokazuje potreba dugoročnog, društveno odgovornog i socijalno osvještenijeg planiranja, koje će objediniti sve struke u boljem promišljanju prostora, na dobrobit građana. Takav pristup promiče i inicijativa EU New European Bauhaus. To je ekološka, gospodarska i kulturna inicijativa usmjerena na objedinjavanje komponenti dizajna, održivosti, dostupnosti, cjenovne pristupačnosti i ulaganja s ciljem provođenja europskog zelenog plana – a sve kako bi se stvorili preduvjeti za održivi zajednički život svih ljudi u budućnosti.

  • Film Urbana revitalizacija zone Gredelj
  • Autori animacije i teksta: Boris Goreta, Ida Ister
  • Tekst čitao: Ivan Kojundžić
  • Snimatelj zvuka: Berko Muratović