Početna Događanja Trebamo naći načine za razvoj kritičkog pogleda na prošlost

    Trebamo naći načine za razvoj kritičkog pogleda na prošlost

    „Učenje i raspravljanje o etičnosti, kulturnom pluralizmu, ogromnim ljudskim stradanjima, dostojanstvu i ljudskim pravima unutar hrvatskog obrazovnog sustava te u medijskom prostoru mora snažiti demokratske vrijednosti suvremenog hrvatskog društva. Stoga trebamo pronaći određene tehnike kako bismo dostigli takvo stanje.“ Ova su se upozorenja mogla čuti na edukacijskom seminaru „Etičnost i kulturni pluralizam u hrvatskom obrazovnom sustavu i hrvatskom medijskom prostoru u prikazivanju holokausta i stradanja” u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.

    Seminar je održan putem online platforme uz veliki interes učitelja, vjeroučitelja i profesora u školama i na fakultetima te medijskih djelatnika, kojima je i bio namijenjen. Sadržajna izlaganja i radionice stručnih predavača pratilo je više 300 prijavljenih sudionika koji su aktivno sudjelovali u raspravi, a putem mrežne i Facebook stranice Centra tolerancije zabilježeno je i 1000 pregleda gledatelja.

    “Kao što ne postoji kraj njemačke odgovornosti, tako ni za povijesno obrazovanje nema isteka roka. Svaka pojedina generacija treba razviti vlastiti kritički pogled na prošlost. Zato je ovaj seminar tako važan – podiže svijest, daje priliku za raspravu i obrazuje sadašnju generaciju“, istaknuo je u uvodu Robert Klinke, njemački veleposlanik u Hrvatskoj.

    U svom izlaganju o odgojno-obrazovnom sustavu, dr. sc. Vedrana Spajić Vrkaš, redovna profesorica na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, upozorila je kako treba naći načine za razvoj kritičkog razmišljanja kod učenika. Njezino predavanje bilo je usmjereno na ulogu znanstvenika u proizvodnji „istina“ kojima se opravdava institucionalizacija zla, kao i na nužnost oblikovanja znanstvenih narativa o holokaustu kako bi se pripremile nove generacije građana višekulturnih demokratskih društava.

    Govoreći o temi „Vjerski zahtjev bratstva i religijska praksa istrebljenja“, dr. sc. Inoslav Bešker, novinar te profesor Filozofskog fakulteta u Splitu i Sveučilišta u Dubrovniku, istaknuo je kako valja razmatrati razdor između vjerskog morala i religijske prakse, tipičan za sve religije. „Etički imperativ je održavati memoriju o holokaustu i genocidu, osobito u potomaka naroda čiji su antijudaisti i fašisti spontano pohrlili uništavati Židove. NDH je likvidirala 98 posto hrvatskih Židova i 97 posto hrvatskih Roma, nadmašivši time i Njemačku koja je u Poljskoj pobila 90 posto tamošnjih Židova“, naglasio je.

    „Dobro je da postoji veliki interes povjesničara u sustavu osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja za materijale o stradanju Roma. Iako romsko stanovništvo na području Hrvatske živi više od šest stoljeća, njihov suživot s hrvatskim stanovništvom obilježen je čestim i nasilnim sukobima, unutar kojih se odvijala politika represivne romske asimilacije“, kazao je dr. sc. Danijel Vojak, znanstveni suradnik u Institutu za društvena istraživanja „Ivo Pilar“, koji je na zanimljivoj radionici napravio usporedbu prikazivanja Roma u hrvatskim medijima prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata.

    Dr. sc. Gerhard Baumgartner, znanstveni ravnatelj Dokumentacijskog arhiva austrijskog otpora u Beču, iznio je iskustva nastave u austrijskim školama i fakultetima na temu otpora Roma u holokaustu. Naglasio je kako je Austrija predvodnica na tom području, a ove je teme uvela u škole 1995. godine.

    U iznimno zanimljivom predavanju dr. sc. Miroslav Volf, profesor teologije na Sveučilištu Yale, govorio je o međuvjerskom dijalogu, prihvaćanju različitih identiteta i toleranciji. Pritom se dotaknuo i pitanja prihvaćanja migranata. „Nekršćanski je i nehumano odbiti pomoći ljudima u potrebi koji ne pripadaju ovdašnjem kulturnom okruženju. Ne smije biti diskusije trebamo li nego samo možemo li im pomoći“, rekao je Volf.

    Dr. sc. Gordana Vilović, profesorica novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu naglasila je kako je utjecaj medija nesporan, a sloboda izbora sadržaja može biti dvosjekli mač. „Pojedinačni ispadi o teorijama zavjere potvrđuju da je suočavanje s prošlošću kontinuiran proces. Okupljanja kojima svjedočimo ovih dana pokazuju nepovjerenje u medije i vjerovanje dvojbenim informacijama na društvenim mrežama koje su i dalje plodno tlo za negiranje holokausta“, upozorila je Vilović.

    „Cilj seminara bio je sagledavanje etičke dimenzije i kulturnog pluralizma kao i interpretacije u suvremenom hrvatskom društvu. Vrlo je važna dodatna edukacija nastavnika i novinara o potrebi i vrijednostima točnog i argumentiranog prenošenja istine“, naglasila je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, najavivši za veljaču sljedeće godine novi seminar pod nazivom „Holokaust i stradanja u kulturnom stvaralaštvu: u filmu, u književnosti, u umjetnosti, u glazbi i jeziku”.

    Ovaj je seminar realiziran u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje i Uredom za obrazovanje Grada Zagreba te uz financijsku potporu Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke i Grada Zagreba.

    Odgovori

    Please enter your comment!
    Please enter your name here