Početna Izbor Top 10 djela iz stalnog postava Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu koje...

Top 10 djela iz stalnog postava Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu koje morate vidjeti

1568
0
Fotografija https://www.facebook.com/MSUzagreb/photos

Ovo je subjektivni izbor 10 djela iz velike umjetničke građe koju muzej posjeduje u svojoj zbirci. Naravno da će svatko imati (nekih drugih) 10 favorita. Glasna i argumentirana rasprava je poželjna.

1. Tošo Dabac: Sendvič – ljudi (1939.)

Tošo Dabac – bard fotografije i čovjek ispred svog vremena (kao i mnogi iz ovog izbora). Čovjek ispred svog vremena koji je dokumentarno ovjekovječio svoje vrijeme za sve generacije. Glavni predstavnik Zagrebačke škole fotografije koja je blend umjetnosti i socijalne pozadine. Sendvič – ljudi je njegova klasična fotka iz života ulice koja u svojoj savršenosti, a naizgled jednostavnosti, ocrtava njegovu studioznost i genijalnost u sekundi klika.

2. Ivan Picelj: U čast El Lissitzkom (1956.)

Picelj se kao najistaknutiji član poznate umjetničke grupe EXAT 51 (čija je prva izložba složena u njegovom stanu u Gajevoj) prsio za afirmaciju apstrakcije u vrijeme kada je socrealizam bio Biblija. Poznat po idealističkom pristupu svom apstraktnom geometrizmu. Precizna i kratka ekspresija ulja na platnu U čast El Lissitzkom dokazuje jednostavnost njegove autorske osobnosti i modernu viziju estetskih koncepcija.

3. Josip Vaništa: Beskonačni štap / u čast Manetu (1961.)

Josip Vaništa bio je član umjetničke grupe Gorgona koja nije imala manifest i točno definirani smjer, već je okupljala ljude sličnih stajališta o umjetnosti koji su često svoja druženja provodili u šetnji prirodom. Samozatajni umjetnik širokog dijapazona autor je jedne od najpoznatijih instalacija u našoj umjetnosti – štapa sa 2 zaobljena kraja i cilindra na starinskoj pozlaćenoj stolici. Hommage Manetu podrugljivog stava ostao je asocijacija Vaniština opusa.

4. Victor Vasarely: Barson (1967.)

Mađar Victor Vasarely je poznat kao pionir op arta – optičkih geometrijskih bravura u formi iluzije i stalne promjene gdje nakon nekog vremena promatranjem počinjemo „živcirati“ oko. Strukture u više dimenzija poput kaleidoskopa stvaraju različite vizualne oblike i kao da su u stalnom pokretu. Reprezentativan kolaž Barson nastao je u njegovoj zreloj fazi, kada je napravio neka od njegovih najpoznatijih djela koja su u to doba bila na vrhuncu popularnosti.

5. Dušan Džamonja: Željezna tapiserija (1967.)

Jedan od naših najpoznatijih kipara ikad, Dušan Džamonja, bio je genijalac koji je izrađivao monumentalne skulpture i spomenike po bivšoj državi, kao i nešto manje apstraktne oblike od željeza, bronce i čelika. Željezna tapiserija karakterističan je potpis njegova rada. Jednoličan slobodni oblik geometrijske čistoće kao da komunicira s promatračem na višoj dimenziji i na razumljiv način mu objašnjava svu jednostavnost ovog svijeta.

6. Tomislav Gotovac: Glave (1970.)

Tomislav Tom Gotovac je konceptualni autor najpoznatiji po umjetnosti performansa. Od srednje škole gdje je dolazio u pidžami preko prve golotinje u filmu do prvog javnog skidanja, Gotovac je bio najkontroverzniji umjetnik njegova doba. Niz crno bijelih fotografija pod nazivom Glave prikazuje dvanaest kadrova umjetnikove glave iz različitih kutova u tri faze šišanja i brijanja. Poput konceptualnog fotografiranja za policijsku datoteku.

7. Ivan Ladislav Galeta: Zrcalni ping-pong (1979.)

Filmski umjetnik koji je šezdesetih godina prošlog stoljeća ušao u likovni svijet u sklopu Nove umjetničke prakse (na temeljima autorske subjektivnosti i konceptualne umjetnosti) istraživao je područje životnog vremena i prostora. Tako i u instalaciji Zrcalni ping-pong, gdje pomoću ogledala možete zaigrati ping-pong sa samim sobom, autor pomiče granice mogućeg i pokušava odgovoriti na pitanja samodostatnosti.

8. Vinko Penezić/Krešimir Rogina: Tko se boji vuka još u digitalnoj eri? (2008.)

Proslavljeni arhitekti Vinko Penezić i Krešimir Rogina koji zajedno rade još od fakulteta, poznati su i po arhitektonskoj strukturi na velikoj šahovskoj ploči napravljenoj za Bijenale u Veneciji koja se nalazi u MSU. Instalacija koja bi bila zabavna i najmlađima, kada bi se slučajno našli u muzeju, sastoji se od futurističkih dijelova jednog zamišljenog anti-stana u kojem su mnoge instalacije napravljene prema van poput poznatog Centra Georges Pompidou.

9. Carsten Holler: Dvostruki tobogan (2009.)

Instalacija belgijskog umjetnika Carstena Hollera Dvostruki tobogan koja je postala poznata i prije samog otvaranja MSU-a, njegov je prepoznatljiv rukopis koji je realizirao u desetak poznatih svjetskih muzeja. Ovaj zagrebački naručen je i izveden specijalno za novu zgradu muzeja i instantno je postao jedna od ikona cijelog prostora. Interakcija između ljudi i velike zmijolike skulpture najbolja je za kraj posjeta i izlaz iz stalnog postava muzeja.

10. Atelijer Kožarić

Poznati kipar Ivan Kožarić bio je član neformalne grupe Gorgona, a njegovo Prizemljeno sunce u Bogovićevoj ulici dio je Zagrebačkog sunčevog sustava. Bivši Kožarićev atelijer iz Medulićeve ulice prenesen je u MSU gdje sve te nedovršene i dovršene skulpture, drugi artefakti i umjetnikove stari danas čine jedan od najzanimljivijih prostora u muzeju. Kao da ste odjednom transportirani u art mikro-svijet gdje ne postoji ništa drugo osim stvaralaštva oko vas.