Početna Moj Zagreb Novosti Stop prehladi!

Stop prehladi!

784
0

Foto: She.hrZima nam je već dobrano zakucala na vrata i osim zimskih radosti donijela nam je i česte grlobolje, prehlade, upale sinusa, gripe… No, budući da je vrijeme kuhanog vina, druženja, izlazaka i veselja na smijemo popustiti napasnim virusima, već hrabro krenuti protiv njih.

Prema uvriježenim savjetima naših baka u zimsko vrijeme mnogi izbjegavaju izlaziti iz kuće te radije vrijeme provode u zagrijanim i zatvorenim prostorijama kako se ne bi ‘prehladili’. No, ‘prehladiti se’ u većini slučajeva nije do hladnoće.Koliko su niske temperature uistinu krivci za prehlade pojasnila nam jedr. Silvana Blazar, voditeljica mikrobiološkog laboratorija Poliklinike Breyer.

U prevenciji zimskih ‘prehlada’, stručno rečeno respiratornih infekcija, izaći iz zatvorenih prostora te biti i zimi aktivan zapravo pomaže jačanju otpornosti na infekcije. Naime, dugotrajan boravak u zatvorenim, zagrijanim i slabo zračenim prostorijama ima za posljedicu isušivanje sluznica dišnih puteva te dugotrajnu izloženost povišenim koncentracijama mikroorganizama u zraku. Ako se tome doda i jednoličnija zimska prehrana, doista možemo doći u poziciju da se zimi lako ‘prehladimo’. No, nekoliko jednostavnih rutina može pomoći optimalnom održavanju sluznica dišnog trakta i tako, ako ne spriječiti, svakako reducirati broj, težinu i trajanje infekcija dišnih puteva.

1. Bez obzira na godišnje doba, a osobito zimi, vrlo je važno biti primjereno hidriran, odnosno piti dovoljno tekućine. Smatra se da odrasloj osobi dnevno treba oko 2,7-3,2 litre tekućine. To, između ostalog, osigurava primjerenu vlažnost sluznica dišnog trakta čak i kada je zrak suh. Time se olakšava funkcija prirodnih mehanizama zaštite i čišćenja sluznice dišnih puteva – lučenje sluzi i akcija trepetljika epitelnih stanica, koji ‘transportiraju’ nečistoće i mikroorganizme iz dubljih dijelova pluća prema van, pa time umanjuju mogućnost razvoja infekcije.

2. Prehrana treba osigurati primjerene količine vitamina A, koji je ključan za obnavljanje epitelnih stanica sluznice, proizvodnju imunoglobulina A (jedan od najvažnijih elemenata obrane sluznica) i regulaciju imunoloških reakcija duž površina kože i sluznica. Najbolji izvori vitamina A su mrkva i ostalo intenzivno crveno/narančasto i intenzivno zeleno obojeno povrće (paprika, buča, brokoli itd). Za najbolju resorpciju vitamina A, to povrće je najbolje jesti termički obrađeno (kuhano/pečeno) i začinjeno s nešto masnoće (vitamin A je topiv u mastima). Stoga, uklopite ajvar, kolač od mrkve i variva s mrkvom i/ili bundevom u vašu zimsku prehranu!

3. Konačno, redovno zračite prostorije u kojima boravite i spavate. Obavezno prozračite spavaće sobe ujutro, odmah nakon ustajanja. U prostorijama gdje boravite je dovoljno nekoliko puta dnevno, na 5 minuta, otvoriti prozore/vrata da se zrak izmijeni i ovlaži. Noću smanjite ili ugasite grijanje u sobama gdje se spava.

Tako pripremljeni, uživajte u zimskim radostima, šetnjama po svježem zraku, kuhanom vinu i blagdanskim domjencima – i to jača vašu otpornost i pomaže vam da lakše svladate izazove zimskih mjeseci!