Početna Moj Zagreb Novosti ‘Slobodna knjižnica’ napravljena od starih ormara

‘Slobodna knjižnica’ napravljena od starih ormara

1975
1

Foto: Ivan BrnčićSerbus!

Nisam se dugo javljal, bil sam spriječen privatnim stvarima al evo mene opet s vama. U međuvremenu sam našao novu i zanimljivu temu, i sad samo čekam još neke potvrde pa bum pisal i o njima.

Za ovo pisanje da vas pitam, jel često posuđujete knjige u knjižnicama? Imate neki omiljeni žanr ili neko područje iz kojeg posuđujete?

Iako ja ne volim čitati romane, drame i slične knjige, volim pročitati knjigu o gradu Zagrebu. Da sam znate koliko ih ima! Ovom bum prilikom spomenuo samo neke autore pa ak nekog zanima da ih zna potražiti: Lelja Dobronić, Gjuro Szabo, Dragutin Hirc, Rudolf Horvat, Zvonimir Milčec, Snješka Knežević i drugi. Ovim se autorima najviše služim kad tražim neke podatke i zanimljivosti o gradu. Neke se knjige nemreju posuditi pa ih koristim u čitaonici.

Osim knjiga, znam često pročitati  – kak ja volim reč „friške“ novosti iz prošlosti pa tako tražim zanimljivosti i članke u Jutarnjem iz 1930-ih godina, Novostima, Večer i drugim dnevnim ili tjednim tiskovinama koje su tada izlazile. Često se poslužim knjižnicom i često sam tamo.

Gradska knjižnica u koju često zalazim je središnja knjižnica mreže Knjižnica grada Zagreba, a osnovana 11. svibnja 1907. Inicijatori za osnivanje su bili Družba Braće Hrvatskog Zmaja – Emilij Laszowski, Velimir Deželić i Stjepan Širola. Otvaranjem knjižnice na drugom katu Kamenitih vrata htjeli su spasiti Kamenita vrata od rušenja jer se onda nekoliko puta razmišljalo o rušenju jedinih sačuvanih gradskih vrata koja se prvi put spominju 1429. godine, a vjeruje se da su sagrađena još 1266.

Gradsko poglavarstvo sa Milanom Amrušem na čelu kao gradonačelnikom – dopustili su otvaranje knjižnice te je ona 7. prosinca 1907. svečano otvorena. Ostaje u kamenitim vratima sve do 1937. kada se preseljava u Novinarski dom u Perkovčevoj.

Tek 16. listopada 1950. otvara se prvi odjel za djecu koji se tada zval Pionirska knjižnica. Knjižnica se iz Novinarskog doma 1995. seli u Starčevićev dom na Glavnom kolodvoru. Gradska knjižnica broji više od dva milijuna naslova.

U ovom kratkom pregledu Gradske knjižnice bum spomenul još i to da je prvi Bibliobus provozio 23. studenog 1976. godine.

Zadnjih par godina čitanost knjige je dosta pala i mnogi pokušavaju raznim idejama potaknuti druge da više čitaju knjige, a manje internet. Tak sam videl da su pojedinci otvarali štandove sa „trajnim posudbama“, no očito nije bilo dovoljno zainteresiranih pa su brzo nestali.

No, od prije nekih 2-3 tjedna, pojavila se jedna zanimljiva ideja koja je vidim dobro prihvaćena. Naime, u Jarnovićevoj ulici (Prečko) otvorena je tzv. Slobodna knjižnica.

Slobodna knjižnica funkcionira na principu da ak imate knjigu koju ne trebate i ne čitate više, donesete i ostavite u Slobodnoj knjižnici a onda drugi mogu posudit tu istu knjigu. Kada pročitate – vratite knjigu i posudite druge. Ova knjižnica radi od 0-24 sata na dan. Kako se nalazi preko puta mene, jako često vidim ljude kako donose i odnose knjige. Ljudi su oduševljeni tom idejom i vlasniku ostavljaju poruke podrške i zahvale na ovakvoj ideji.

Na otvaranje ovakve knjižnice došao je mladi knjižničar Marko Štrok (28) i njegova cura Ivona Komorec (24). Našao sam se s njim, a oni su mi otkrili kak su ideju dobili nakon kaj su vidjeli engleze kak su svoje stare telefonske govornice pretvorili u knjižnice. Iako je knjižnica skromna, pošto Marko nema financijskih sredstava da to napravi bolje i kvalitetnije, pobudila je veliko zanimanje.

Foto: Ivan BrnčićMarko Štrok kraj Slobodne knjižnice

Slobodna knjižnica je napravljena od djelova starih ormara. Veli da bi se to moglo i puno kvalitetnije napraviti samo da imaju dovoljno financija. Nadam se da bude netko iz gradskih službi pročital ovo i pomogo Marku i Ivoni da se ova odlična ideja razvije u nekaj bolje i kvalitetnije. Bilo bi zgodno ovakvu knjižnicu imati u svakom kvartu. Čak i nekoliko njih.

Ivan Brnčić

1 Komentar

Comments are closed.