Početna Izbor Šetnja Zagrebom uz Ivana Meštrovića

Šetnja Zagrebom uz Ivana Meštrovića

93
0
Zdenac života je remek-djelo znamenitog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, nastalo početkom 20. stoljeća. Postavljen je 1912. godine na Trgu maršala Tita.

Šetnja Zagrebom više je od putovanja prema cilju, ona je i obilazak galerije na otvorenom čiji je neprocjenjiv dio ostavština svjetski priznatog kipara i arhitekta Ivana Meštrovića.

Meštrović, Ivan, hrvatski kipar i arhitekt (Vrpolje u Slavoniji, 15. VIII. 1883 – South Bend, SAD, 16. I. 1962). Od djetinjstva rezbario u drvu. Nakon kraćega naukovanja u klesarskoj radionici Pavla Bilinića u Splitu, otišao je u Beč; ondje se isprva školovao kod Otta Königa, potom na Akademiji (1901–06), gdje su mu profesori bili Edmund Hellmer i Hans Bitterlich, a poslije i arhitekt O. Wagner.

Većina njegovih ranih djela, simbolične tematike, oblikovana je u duhu secesije (Timor Dei, 1905; Izvor života, 1907; Sjećanje, 1908); neka pokazuju impresionističke nemirne površine, nastale pod utjecajem Rodinova naturalizma (Zdenac života, 1905., postavljen ispred zgrade HNK u Zagrebu 1912), a druga, oživljavajući nacionalni mit, postaju stilizirana monumentalna plastika (Kosovski ciklus, 1908–10). U tom je ciklusu ostvario svoja najistaknutija djela (Sjećanje, Velika udovica, Majka, Kraljević Marko). Pred I. svjetski rat napustio je patetičnu epsku stilizaciju izražavajući sve više emotivna stanja, o čemu svjedoče drveni reljefi biblijske tematike izrađeni u kombinaciji arhajskoga, gotičkoga, secesionističkog i ekspresionističkoga stila.

Darovnicom je svojem narodu 1952. ostavio mnoga svoja djela, kuće i atelijere u Zagrebu i Splitu te obiteljsku grobnicu kraj Otavica. Sabor RH je 1991. donio Zakon o Fondaciji Ivana Meštrovića, koja je 2007. izmjenom zakona preimenovana u Muzeje Ivana Meštrovića.

Svaka šetnja zagrebačkim središtem ujedno je i prilika da uživate u djelima toga umjetnika koji je živio u Hrvatskoj i u SAD-u, gdje je i umro.

Njegov prepoznatljiv umjetnički potpis imaju Zdenac života ispred zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, spomenik izumitelju Nikoli Tesli, znamenitom đakovačkom biskupu i prosvjetitelju Josipu Jurju Strossmayeru, znanstveniku Ruđeru Boškoviću…

Izvor: infozagreb.hr

Meštrović također potpisuje i jedan od zagrebačkih arhitektonskih simbola, Dom hrvatskih likovnih umjetnika, koji Zagrepčani kao posvetu autoru popularno zovu i Meštrovićev paviljon. Sakralna je djela ostvario u crkvi Krista Kralja na Trnju i znamenitoj gornjogradskoj župnoj crkvi sv. Marka, u kojoj je izradio skulpture i reljef.

U zagrebačkom Gornjem gradu nalazi se Atelijer Meštrović, suvremeno koncipiran izložbeni prostor nastao u umjetnikovom atelijeru te stambenom dijelu sačuvanom u izvornom obliku. U tom su autentičnom prostoru izložena djela nastala u prva četiri desetljeća Meštrovićevog stvaralaštva, od prvih studentskih radova do onih stvorenih neposredno prije odlaska iz Zagreba 1942. godine.

Dom hrvatskih likovnih umjetnika