Početna Moj Zagreb Prvi turistički vodič po Medvednici ‘Dekodiraj Medvednicu’

Prvi turistički vodič po Medvednici ‘Dekodiraj Medvednicu’

Park prirode Medvednica koji se nalazi u milijunskom okruženju (grad Zagreb i Zagrebačka županija te Krapinsko zagorska županija) i godišnje posjeti nešto više od milijun posjetitelja, dobio je svoj prvi istraživački turistički vodič ‘Dekodiraj Medvednicu!’.

Vodič iz brocaka, kako ga od milja zovemo, knjiga je s vrlo osobnim pristupom – vodi vas kamo želite i tempom kojim želite, priča vam medvedničke priče i događaje na mjestima na kojima su se i odvili, postavlja vam pitanja i pomaže da pronađete odgovore te zajedno s vama otkriva brojne tajne koje krije naša šumovita planina, izjavila je ravnateljica Javne ustanove ‘Park prirode Medvednica’, Snježana Malić-Limari.

Izdavanjem vodiča posjetiteljima se nastoji približiti vrijednosti Medvednice kako bi ih uključili u njihovu zaštitu, a izrada tog vodiča čiji su autori Vida Ungar, Snježana Malić-Limari, Daniel Lacko i Čedo Josipović, trajala je tri godine, istaknula je Malić-Limari.

Čak je i Vida Ungar, jedna od autora, rekla je da je vodič ‘pomalo neobičan’. Umjesto korica ima torbicu ili brocak, da ga se može nositi preko ramena i da uvijek bude pri ruci. Umjesto poglavlja ima slojnice ili izohipse, da se u njemu može lakše snalaziti. Njegove se stranice ne čitaju po redu, nego napreskokce, a njegova karta ujedno služi i kao igraća ploča. Kada uz ovaj vodič krenete u obilazak Medvednice, otkrivat ćete je korak po korak, karticu po karticu, na terenu pronalazeći tragove koji će vas voditi dalje, istaknula je.

Dodala je kako je u vodiču posebno opisano 11 destinacija, sa svim praktičnim informacijama o ugostiteljskim objektima i drugim sadržajima Parka prirode Medvednica, koje svakako preporuča posjetiti.

U Parku prirode Medvednica turizam se počeo razvijati u drugoj polovici 19. stoljeća s promjenom načina življenja i širenjem Zagreba. Počela se razvijati infrastruktura za posjetitelje kao što su planinarske staze, planinarski domovi, skloništa, ceste, osnivana su različita društva, a skoro 150 godina kasnije ta ista infrastruktura ima dodanu vrijednost, vrijednost kulturne materijalne i nerijetko nematerijalne baštine.

Hina

Tina Radić/CROPIX

Odgovori

Please enter your comment!
Please enter your name here