Početna Izbor Najpoznatije Zagrepčanke kroz povijest

Najpoznatije Zagrepčanke kroz povijest

2571
0

Kroz zagrebačku povijest prošle su mnoge velike dame koje su, uz ljepotu, grad zadužile svojim djelovanjem u raznim područjima života. Ovo je subjektivni izbor nekih od njih koje više nisu s nama, a tijekom života su ostavile trag u našem gradu pa ih s punim pravom možemo nazvati Zagrepčankama!

Marija Ružička Strozzi (1850. Litovel (Češka) – 1937. Zagreb)

Zanimanje: glumica

Poznata po: šezdeset i osam godina dugoj dramskoj karijeri u zagrebačkom teatru gdje je odigrala tisuće predstava u više stotina rola glumeći i u osmom desetljeću života.

Zanimljivost: njezin lik se nalazi na svečanom zastoru Hrvatski preporod Vlahe Bukovca u HNK gdje je u foajeu i njezina bista koja je postavljena još za vrijeme njezina života.
Nakon uspjeha u debiju s 18 godina u staroj kazališnoj kući na Gornjem gradu, Marija Ružička Strozzi je imala jednu od najbogatijih karijera u povijesti hrvatskog kazališta. Sa svojim slavnim partnerom Andrijom Fijanom s kojim je nastupala u trideset i tri sezone, činila je najslavniji glumački par u zagrebačkom kazalištu, a i šire. Uz dramske i tragične likove, pojavljivala se u operi i opereti. Prava kazališna diva koja je ostavila trajan pečat u Zagrebu. Jedna od najvećih.

Milka Trnina (1863. Vezišće (kraj Ivanić-Grada) – 1941. Zagreb)

Zanimanje: operna pjevačica

Poznata po: operna diva koja je nastupala po cijelom svijetu i prva pjevala Toscu u londonskom Covent Gardenu i New Yorku u poznatoj opernoj kući Metropolitan.

Zanimljivost: jedan od najljepših slapova na Plitvičkim jezerima nosi njezino ime, a po nekim mišljenjima ime poznate Milka čokolade potječe od Trnine koja je u to doba bila svjetski poznata.
Jedna od najvećih svjetskih opernih pjevačica svih vremena nastupala je na puno velikih pozornica, a svoj prvi nastup ostvaruje u Zagrebačkoj operi 1882. godine gdje će kasnije u više navrata svojim nastupima oduševljavati zagrebačku publiku. Nakon što se zbog bolesti morala povući sa scene nastavlja rad u Zagrebu kao voditeljica odjela solo pjevanja i članica ispitne komisije. Učenica joj postaje i Zinka Kunc koja će vrlo uspješno nastaviti njezinim stazama.

Marija Jurić Zagorka (1873. Negovec (kraj Vrbovca) – 1957. Zagreb)

Zanimanje: književnica i novinarka

Poznata po: bogatoj novinarskoj karijeri koja u ona doba nije bila uobičajena za ženu, ljubavno -povijesnim romanima i borbi za prava žena.

Zanimljivost: sa sedamnaest godina prisilno je udana za čovjeka kojeg prije braka nije ni poznavala, a nakon tri godine bježi od njega i uspijeva dobiti rastavu braka.
Usprkos uspješnoj novinarskoj, uredničkoj (Obzor, Ženski list -prvi hrvatski časopis za žene, Hrvatica) i književnoj karijeri (dvadesetak romana i drama) koju je ostvarila u Zagrebu, Marija Jurić Zagorka je kao žena cijeli život bila omalovažavana i sprječavana u svom djelovanju i potpunoj afirmaciji. Protivnica diskriminacije, mađarizacije i germanizacije nije se uklapala ni u dobru književnu kritiku onog doba. Iako je imala vjerne čitatelje na svojoj strani. Žena ispred svog vremena.

Ljerka Šram (1874. Zagreb – 1913. Zagreb)

Zanimanje: glumica

Poznata po: članica HNK Zagreb od 1888. do smrti gdje je odigrala mnoge glavne role od kojih se izdvajaju Julija u Romeu i Juliji, Desdemona u Otelu i Katarina Hübscher u Madame Sans-Gene.

Zanimljivost: poznata po svojoj legendarnoj ljepoti koju je navodno primijetio i car Franjo Josip prilikom otvaranja nove zgrade HNK 1895. godine.
Jedna od najljepših zagrebačkih glumica u povijesti, dvadeset pet godina je glumila u komedijama, klasičnom i modernom repertoaru HNK u starom gornjogradskom kazalištu i novoj zgradi nakon otvorenja 1895. godine. Bila je velika (nesretna) ljubav liječnika i književnika Milivoja Dežmana koji je u nju bio zaljubljen od malih nogu pa sve do zadnjih dana kada ni njegova inicijativa gradnje plućnog lječilišta na Brestovcu nije spriječila njezinu preranu smrt. Najveća zagrebačka love story ikad.

Ivana Brlić-Mažuranić (1874. Ogulin – 1938. Zagreb)

Zanimanje: književnica

Poznata po: spisateljica za djecu najpoznatija po Hlapiću i Pričama iz davnine nazivana je hrvatskim Andersonom i bila je dvaput predlagana za Nobelovu nagradu za književnost.

Zanimljivost: I.B.Mažuranić je unuka pjesnika Ivana Mažuranića – autora “Smrt Smail-age Čengića” i prvog hrvatskog bana pučanina pa je tako djetinjstvo provela u Banskim dvorima.
Svjetski priznata književnica za djecu, koja je djetinjstvo provela u Zagrebu, literarnu slavu započinje s dječjim romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića, a najveći književni uspjeh sa zbirkom pripovijedaka Priče iz davnine. Priče temeljene na hrvatskoj/slavenskoj mitologiji, fantastici i narodnoj predaji ušle su u obaveznu dječju lektiru, a likovi Kosjenke, Regoča, Stribora, Potjeha i Tintilinića u pamćenje generacija klinaca. I.B. Mažuranić je prva žena u bivšoj državi koja je izabrana za članicu JAZU.

Zinka Kunc (1906. Zagreb – 1989. New York)

Zanimanje: operna pjevačica

Poznata po: veličanstvenoj opernoj karijeri koju nakon Zagreba, uz kraći prekid, nastavlja sljedećih 29 godina u New Yorku u slavnom Metropolitanu gdje u 424 nastupa postaje miljenica publike.

Zanimljivost: zbog zauzetosti nastupima nikad nije položila zadnji ispit na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a uz opernu karijeru puno se pisalo i o njezinoj navodnoj vezi s Josipom Brozom Titom.
Učenica Milke Trnine prvi put je nastupila u Ljubljani, a od 1929. do 1936. bila je u angažmanu u Zagrebu gdje je u zahtjevnim ulogama sagradila temelje za veliku karijeru u New Yorku. Od 1937. Zinka Kunc je primadona i miljenica NY publike skoro trideset godina sve do zatvaranja stare zgrade Metropolitana 1966. Nakon što je upravo ona svečano položila kamen temeljac nove zgrade, nastavila je pedagoški rad u školovanju mladih pjevača u Metropolitanu.

Vesna Parun (1922. Zlarin – 2010. Stubičke Toplice)

Zanimanje: pjesnikinja

Poznata po: jedna od najpoznatijih hrvatskih suvremenih pjesnikinja kojoj je objavljeno preko šezdeset knjiga poezije, dječje poezije i proze.

Zanimljivost: počela je vrlo rano pisati i objavljivati – prva pjesma napisana na otoku Visu joj je objavljena u listu “Anđeo čuvar” dok je imala samo 10 godina.
Pjesnikinja koja je jedna od najpoznatijih i najplodnijih osoba hrvatske poezije i literature za djecu u drugoj polovici 20. stoljeća autorica je brojnih radio drama, dobitnica mnogih nagrada i bila je među prvim ženama u domaćoj književnosti koja je živjela isključivo od pisanja kao slobodni književnik. Skoro pola stoljeća živjela je u Zagrebu, njezini stihovi su prevedeni na mnoge strane jezike i uprizorena su joj četiri dramska djela.

Marija Braut (1929. Celje – 2015. Zagreb)

Zanimanje: fotografkinja

Poznata po: prva dama hrvatske fotografije koja je snimila bezbrojne serije fotografija među kojima posebno mjesto zauzima ciklus Zagreb i Zagrepčani.

Zanimljivost: bila je prva žena koja je šezdesetih godina u Zagrebu nosila traperice, javno napustila obitelj, pušila i pila u javnosti.
Nasljednica “Zagrebačke škole” fotografije iz tridesetih godina 20. stoljeća s 38 godina je kao naučnica počela raditi za poznatog Tošu Dabca. Od onda je svoje umjetničke fotografije izlagala na preko stotinu samostalnih i grupnih izložbi, a fotografije su joj objavljivanje u novinama i raznim časopisima. Dobitnica je mnogih nagrada i priznanja, a njezine fotografije i negativi se čuvaju u Državnom arhivu i mnogim muzejima u Zagrebu.

Nives Kavurić-Kurtović (1938. Zagreb – 2016. Zagreb)

Zanimanje: slikarica

Poznata po: istaknuta zagrebačka slikarica bogatog opusa koja je za svoje umjetničko stvaralaštvo na području likovnih umjetnosti dobila sve bitne i velike nagrade.

Zanimljivost: bila je prva akademkinja u Hrvatskoj – od 1997. je redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Po ocjenama stručnjaka najveća hrvatska slikarica 20. stoljeća diplomirala je 1962. na zagrebačkoj ALU, bila je suradnica Majstorske radionice Krste Hegedušića, do 1983. djeluje kao profesionalna umjetnica, a zatim kao profesorica na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Djela joj se nalaze u mnogim muzejskim, galerijskim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj i inozemstvu gdje je boravila studijski i izlagala na stotinjak samostalnih izložbi.

Helga Vlahović (1945. Zagreb – 2012. Zagreb)

Zanimanje: novinarka, TV i radio spikerica, urednica i voditeljica
Poznata po: bogatoj TV karijeri duljoj od četiri desetljeća u kojoj je postala jedna od najpoznatijih hrvatskih televizijskih javnih ličnosti.

Zanimljivost: za vrijeme karijere, dok je bila u brakovima, ime su joj navodili i kao Helga Vlahović Pea te Helga Vlahović Brnobić.
Nakon prvih poslova kao spikerica na Radio Zagrebu, vodi razne glazbeno-zabavne emisije, a veliku slavu i popularnost postiže kao voditeljica u zabavnim televizijskim formatima sedamdesetih godina prošlog stoljeća. U 46 godina rada na televiziji u Zagrebu bila je u informativno-političkim emisijama, vodila Jadranske susrete, Nedjeljno popodne, natjecanje Eurosonga, Novogodišnje koncerte iz Beča, emisije o Domovinskom ratu, vlastitu emisiju Govorimo o zdravlju itd. Obilježila je jednu TV epohu.