Početna Gastro Mala povijest zagrebačke kuhinje – drugi dio

Mala povijest zagrebačke kuhinje – drugi dio

4089
0

Na pitanje što je to zagrebačka kuhinja, teško je dati jednostavan odgovor. Zagrebačka kuhinja zapravo je skup raznih utjecaja kroz našu povijest sa svih strana svijeta. Svaka vladavina, kultura, rat ili bitka ostavili su svoj trag u našoj gastronomiji, stvorivši mješavinu bogatog nasljeđa u kojoj se ocrtava povijest grada obilježena mijenama.

Tradicionalna zagrebačka kuhinja u najvećoj mjeri vuče svoje korijene u austrougarskoj tradiciji, a otuda i nazivi jela poput ajngemahtec, štrudl, koh, čušpajz… Ne smijemo pritom zaboraviti niti utjecaj orijentalne kuhinje – baklave i razne pite ovdje su odavno udomaćene. Mudri Zagrepčani prigrlili su i mediteransku kuhinju, prepoznajući svu njenu blagodat i kvalitetu.

Povijest zagrebačke kuhinje i prva zagrebačka KUHARICA

povijest zagrebačke kuhinje - Zagrebačka kuharica

Činjenica jest da su Zagrepčani onome što jedu oduvijek poklanjali veliku pažnju. Već u srednjem vijeku na Gradecu je bilo 90 obrtnika prehrambene struke. O bogatstvu i raznolikosti zagrebačkih stolova, prepunih ukusnih jela i pratećih pića, svjedoče i pisane kuharice među kojima je i prva – Nova zagrebačka kuharica, autorice Marije Kumičić iz 1889. godine. Ona se izravno oslanja na ondašnje europske građanske uzore i njemačke kuharice, ali predstavlja i domaća, narodna jela. Kuharica uz nekoliko stotina recepata sadrži poglavlja o probavi, prijedloge tjednih jelovnika, upute za slaganje ubrusa te mnoštvo drugih korisnih savjeta.

Možemo zaključiti kako je zagrebačka kuhinja jedinstven spoj europskih kultura, ljubavi prema hrani i njegovanju tradicije. Stari Zagreb, onaj naših baka i prabaka koje su koristile lokalno uzgojene namirnice, birale najbolje od najboljeg, kuhale pravu, domaću hranu, stvarale gozbu iz svakog nedjeljnog ručka – to je ona prava zagrebačka kuhinja! To je pire krumpir, zagrebački odrezak, krpice sa zeljem, knedle sa šljivama, tjestenina s makom i šećerom, štrudle, knedle, purica s mlincima i svi ti puni okusi i mirisi uz koje smo odrasli. Zagrebačka kuhinja je ponos naših predaka i pečat našeg djetinjstva.

ŠNENOKLE

Šnenokle, paradižot, snig, ptičje mlijeko, madartej… Ovisno o podneblju, sve su to nazivi za slatki austrijski specijalitet koji se udomaćio u našim krajevima te ga s pravom možemo svrstati pod zagrebački desert. Pravi domaći recept za šnenokle ne trpi puding, umjetna sladila, a teško oprašta i kekse kao podlogu. One su savršene u svojoj jednostavnosti i vrijedi ih ostaviti takvima. Za njihovu pripremu potrebni sastojci su:

  • 700 ml mlijeka
    4 jaja
    4 žlice šećera
    2 vanilin-šećera
    2 žlice glatkog brašna

Priprema:

U 600 ml mlijeka staviti 2 vrećice vanilin šećera, 4 žlice šećera i pustiti da zakipi. U međuvremenu umutiti čvrst snijeg od 4 bjelanjka i prstohvatom soli. Kada mlijeko prokuha žlicom vaditi hrpice i spuštati u mlijeko. Kuhati ih nekoliko sekundi pa preokrenuti na drugu stranu. Okretanje noklica može se isprva činiti nezgodno, no trik je u tome da ne stavljamo prevelike hrpice bjelanjka u mlijeko. Ne treba ih kuhati dugo, oko pola minute. Primijetit ćete kako se pri kuhanju napuhuju. Izvaditi ih rupičastom žlicom na tanjur.

Kad su sve noklice kuhane, napraviti kremu od žumanjaka. Umutiti 4 žumanjaka sa 100 ml mlijeka i dvije ravne žlice glatkoga brašna. Polagano, šeflju po šeflju, dodavati mlijeko koje smo skinuli s vatre. Dobro izmiješati pa ponovo vratiti tek da prokuha. U veću zdjelu (ili više malih) usipati pripremljenu kremu od žumanjaka te na nju poslagati noklice od bjelanjka. Ostaviti na sobnoj temperaturi da se ohladi te zatim spremiti na nekoliko sati u hladnjak. Najukusnije su obilato posipane ribanom čokoladom. Kao dostojna zamjena može poslužiti i kakao prah ili pak neki voćni sirup.

povijest zagrebačke kuhinje - Šnenokle
Foto: Maja Špoljarec