Početna Vijesti Kultura Jubilarne Žive slike u Muzeju grada Zagreba

Jubilarne Žive slike u Muzeju grada Zagreba

1083
0

Foto: PRESSMuzej grada Zagreba već 15 godina zadnji vikend fašnika priređuje muzejsko događanje Žive slike. Taj nekomercijalni i edukativni muzejski projekt, organiziramo po uzoru na slično događanje koje su Zagrepčani priređivali krajem 19. st.

Djelatnici Muzeja, uz prijatelje i kolege iz susjednih institucija tom se prigodom kostimiraju u povijesne likove iz prošlosti Zagreba te u prvom licu tumače osobnu povijest i povijest grada u vremenu u kojem je određeni lik živio. Sve se događa u prostoru Muzeja grada Zagreba, odnosno u stalnom postavu koji ilustrira gradsku povijest od srednjeg vijeka do 20. st.

Tako s posjetiteljima razgovaraju i povijesna događanja tumače kralj Bela IV., barunica Rauch, gradonačelnik Mošinski, gradski stražar, gradski sudac Adam Balogh, prva kondukterka Paula Landsky, Slavoljub Penkala, nogometaši HAŠK-a, dama sa Savskog kupališta i brojni drugi likovi.

Ove godine sudionici Živih slika najavljivat će i izložbe planirane za 2014. godinu: Maksimir – povijest i kvartovski simboli, Filmski grad – tvornica snova, Vrijeme giganata: Zagrebačka industrijska baština 1945. – 1990. i izložbu o stotoj godišnjici početka Prvog svjetskog rata.

Prošle godine Žive slike u dva dana posjetilo je preko 5000 posjetitelja.

Žive slike su besplatno događanje, „dani otvorenih vrata“ za sve posjetitelje Muzeja.

Ove godine Žive slike održavaju se u subotu 1. i nedjelju 2. ožujka 2014., od 11 do 14 sati.

Više o dodađanju možete vidjeti na mrežnoj stranici: http://www.mgz.hr/hr/muzejski-programi/zive-slike/

Ulaz je slobodan!

Neki od likova koji će na Živim slikama posjetitelje upoznavati sa sljedećim izložbama su:

Štefica Vidačić – zagrebačka ljepotica koja je 1926. godine u hotelu Esplanade izabrana za Miss Jugoslavije, a 1927. godine u Berlinu za Miss Europe. U Njemačkoj je pod imenom Steffie Vida nastavila karijeru kao glumica.

Franjo Serafin Körbler – nadbiskupski nadvrtlar koji je na poziv zagrebačkog nadbiskupa Juraja Haulika iz Beča stigao u Zagreb. U Beču je uređivao park Schönbrun, a u Zagrebu se brinuo za park Maksimir i biskupski povrtnjak. Danas je u Vlaškoj ulici 72 sačuvana obiteljska kuća F. S. Körblera uz koju su se nekada nalazili biskupski povrtnjaci i staklenici.

Olga Mlinarić – vlasnica jednoga od najreprezenativnijih ljetnikovca s kraja 19. st. Vila Olga, Rim 84 u zagrebačkom Bukovcu. Obitelj Mlinarić posjedovala je dvije reprezentativne donjogradske palače. Bukovački ljetnikovac, koji je zajedno s gospodarskim objektima bio okružen vinogradom, voćnjakom i parkom, koristili su tijekom ljetnih mjeseci.

Šandor Aleksander –trgovac i mecena bio je zagrebački gradski zastupnik i predsjednik trgovačkog društva Merkur (od 1910). Djelujući u Društvu za promet stranaca poticao je i razvoj hrvatskog turizma. Bio je dioničar brojnih značajnih tvrtki u obiteljskom vlasništvu, kojima je upravljao njegov brat Samuel David. Skoro sve svoje prihode trošio je u humanitarne svrhe. U vrijeme Prvog svjetskog rata osnovao je u Zagrebu pripomoćnu kuhinju za članove obitelji vojnika na bojištu, koja je prerasla u dobrotvorno društvo Prehrana. Do 1925. god. Prehrana je podijelila 15 milijuna besplatnih obroka.

Slavoljub Penkala – poznati izumitelj i suvlasnik tvornice za proizvodnju grafitnih mehaničkih olovaka i pisaćeg pribora. Godine 1909. izrađuje zrakoplov po svojim zamislima i nacrtima. U vrijeme izgradnje zrakoplova sagradio je hangar na vojnom vježbalištu u Črnomercu i tako otvorio prvo uzletište u Hrvatskoj. Godine 1910. izveo je prvi javni let u Zagrebu. Godine 1907. na početku Tuškanca Slavoljub Penkala otvorio je laboratorij za proizvodnju kemijskih pripravaka. Tu je izumio insekticid za ubijanje štetočina Krepax i lijek protiv reumatskih bolova Radium D.

Klotilda Cvetišić – tajnica Odbora zagrebačkih gospođa za ratnu pripomoć u vrijeme Prvog svjetskog rata. Odbor se brinuo za udovice i djecu poginulih vojnika. Jedna od najpoznatijih akcija Odbora bilo je postavljanje spomen-lipe na Jelačićevom trgu u koju su Zagrepčani postavljali čavle – za svaki su čavao davali po jednu krunu, a taj je novac prikupljan u humanitarne svrhe. Klotilda Cvetišić bila je nadzornica ženskih stručnih škola u Hrvatskoj te prvi ženski profesor u Hrvatskoj.

Dr. Božidar Špišić – vlastitim je sredstvima 1908. god. u Zagrebu osnovao prvi otopedski zavod na jugoistoku Europe. Ratno ministarstvo u Beču je na Špišićev prijedlog 1915. god. odobrilo osnivanje javnog ortopedskog zavoda u prizemlju Obrtne škole na Kazališnom trgu gdje je provizorno bila smještena Bolnica Crvenog križa. Zanimljivo je da je napisao tekst i skladao himnu ortopeda.