Početna ZG vodič Kultura (vodič) Herman Bollé, čovjek koji je odredio izgled Zagreba

Herman Bollé, čovjek koji je odredio izgled Zagreba

78
0
Mirogoj, ne samo kao groblje, posljednje počivalište naših pokojnih nego kao i “muzej na otvorenom“ spremno dočekuje svoje posjetitelje očaravajući ih svojim mirom i ljepotom.

Mnoge zagrebačke gornjogradske i donjogradske građevine, upravo one koje određuju njegovo povijesno središte i zaslužne su za atraktivnost i prepoznatljivost javnih gradskih prostora, imaju potpis hrvatskog arhitekta njemačkog podrijetla Hermana Bolléa. Stoga će i njegovo ime biti najčešće spominjano u svakom obilasku središta Zagreba.

Bez pretjerivanja se može reći da je upravo Bollé dao presudni potpis izgledu Zagreba i njegovim znamenitostima projektirajući neke od njegovih najvažnijih i najprepoznatljivijih javnih prostora i građevina.

Poslije nadzora restauracije zagrebačke crkve sv. Marka, što je bio prvi Bolléov zagrebački posao, cijeli je niz njegovih projekata Zagreb oblikovao u današnjem obliku. Taj arhitekt rođen u Kölnu 1845. godine, a školovan u Beču, također je zaslužan za projektiranje niza parkova u samom središtu grada, tzv. zelene potkove koja se od parka Zrinjevac i njegovih građevinskih i dekorativnih elemenata proteže do Botaničkog vrta te potom „vraća“ duboko u donjogradsko tkivo najužeg središta. Bollé je također projektirao i zgradu Muzeja za umjetnost i obrt te Obrtnu školu, a njegovo je djelo kompleks zagrebačkog groblja Mirogoj čija je upečatljiva arhitektura razlog obilaska brojnih turista.

Zagrebačka katedrala je nakon potresa 1880. godine upravo pod njegovim vodstvom na samom početku 20. stoljeća obnovljena u neogotičkom stilu.

Austrijska nacionalna banka, Beč 1873-5, projektirao Atelijer arh Friedricha Schmidta u kojem je radio Herman Bolle.

Uz te prepoznatljive građevine Bollé je sudjelovao i u svim važnim pitanjima urbanističkog oblikovanja Zagreba i ostvario brojne projekte na području primijenjenih umjetnosti. Jedan je od osnivača Muzeja za umjetnost i obrt te Obrtne škole u okviru koje osniva i Graditeljsku školu na čijem je čelu sve do umirovljenja 1914. godine. Odgojio je naraštaje vrsnih obrtnika koji su Zagrebu osigurali glas važnog središta dekorativnih umjetnosti, ostavljajući i na taj način trajni trag u Zagrebu, Bolléovom najljepšem, najvažnijem i najdražem spomeniku.

Iako ga je u Zagreb doveo posao, u njemu ga je zadržala uzajamna povezanost s ovim gradom u kojem je ostao i nakon umirovljenja. U Zagrebu je umro 1926. godine, a sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoj koje također nosi njegov potpis.

Izvor infozagreb.hr