Početna Izbor 86 % građana u Hrvatskoj smatra da ima pravo na privatnost u...

86 % građana u Hrvatskoj smatra da ima pravo na privatnost u svom domu

178
0

Ovogodišnje, i ujedno najnovije IKEA istraživanje Život kod kuće, u cijelosti je posvećeno privatnosti te kako ju ostvarujemo u svom domu. Naime, pokazalo se kako je upravo privatnost jedna od pet najvažnijih emocionalnih potreba koje naši domovi trebaju zadovoljiti – uz osjećaje pripadnosti, vlasništva, sigurnosti i udobnosti – zbog čega je IKEA odlučila dublje istražiti njenu važnost u ostvarivanju boljeg svakodnevnog života kod kuće. Ovogodišnje istraživanje provedeno je u 35 država, među kojima i u Hrvatskoj, u kojoj je u drugoj polovici srpnja provedeno kvantitativno online istraživanje na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 stanovnika.

„IKEA svake godine provodi istraživanja diljem svijeta kako bi saznala više o potrebama i navikama ljudi kada je u pitanju svakodnevni život kod kuće. Ovo nam je istraživanje otkrilo kako čak 86 % građana u Hrvatskoj smatra da ima pravo na privatnost u svom domu, a najveća barijera tomu je briga o drugima. To je osobito izraženo kod roditelja male djece – čak 39 % njih istaknulo je ‘brigu o drugima’ kao najveću prepreku u ostvarivanju privatnosti. Na temelju ovih rezultata IKEA će nastojati razvijati rješenja koja će većini ljudi pomoći u ostvarivanju privatnosti“, istaknula je Marija Zornić, menadžerica za strategiju, planiranje i istraživanje tržišta u IKEA SEE (Jugoistočna Europa).

Privatnost manje ovisi o veličini doma, a više o kontekstu u kojem živimo

Istraživanje je pokazalo kako je privatnost svima izuzetno važna, a hoćemo li ju ostvariti ili ne, ponajviše ovisi o kontekstu – gdje živimo, s kime živimo, i koje su naše uloge kod kuće. Tako 78 % građana u Hrvatskoj smatra da veličina doma nije presudna za ostvarivanje privatnosti, već na to puno više utječu odnosi s ukućanima. Na ovo pitanje identičan odgovor u globalnom istraživanju dalo je nešto manje ljudi – u prosjeku, njih 69 %.

Nadalje, samo 7 % građana u Hrvatskoj smatra da nema pravo tražiti privatnost u domu, a njih 11 % se boji da će ljudi u njihovom okruženju shvatiti osobno ako zatraže svoju privatnost, što je gotovo dvostruko manje od globalnog prosjeka (20 %). Pritom je Hrvatska, uz Srbiju i Austriju, u redu zemalja gdje ljudi puno lakše izravno zatraže privatnost – sasvim suprotno negoli u Egiptu, Japanu ili Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Tako će više od polovice građana u Hrvatskoj izravno pitati za privatnost, dok će oko jedne trećine njih otići u neku drugu prostoriju u domu.

Važnost privatnosti za našu dobrobit

No, skoro bez iznimke, privatnost nije shvaćena kao pravo da ‘ne radimo ništa’, već je njezina prava vrijednost u tome što nam omogućava dobrobit i osobni razvoj.

Tako više od 2/3 građana u Hrvatskoj smatra da aktivnosti koje obavljamo u privatnosti doprinose našem razvoju. S druge strane, 63 % njih osjeća se frustrirano kada ne traže privatnost (56 % muškaraca, 69 % žena), a četvrtina građana u Hrvatskoj osjeća tjeskobu kada ne ostvare privatnost.

Drugačije shvaćanje privatnosti

Istraživanje je razotkrilo i kako je potrebno drugačije shvaćati privatnost: to nije samo stanje u kojem smo sami, već ju možemo ostvariti i sa svojim voljenima kada se osjećamo zaštićenima u domu od vanjskih utjecaja ili, pak, među gomilom stranaca, kada na uši stavimo slušalice i ‘isključimo se’. Tako skoro polovica građana u Hrvatskoj uživa u trenucima privatnosti gdjegod i kada god to mogu.

Privatnost nije samo fizički prostor, možemo ju ostvariti i drugdje pa je tako uz dom, za 14 % građana u Hrvatskoj odlazak u prirodu jedan od načina da je ostvare. Konačno, privatnost nije stanje kada ne radimo ništa, upravo nam privatnost omogućava druge pozitivne osjećaje pa je tako za gotovo 2/3 građana u Hrvatskoj privatnost važna kako bi se mogli bolje fokusirati i završiti svoje zadatke, a više od polovice njih kaže kako im vrijeme koje provode sami pomaže u osnaživanju njihovih odnosa s drugim ljudima.