Početna Moj Zagreb Znamenitosti Zagrebačka katedrala

Zagrebačka katedrala

2999
0

U jugoistočnom uglu Kaptola smještena je katedrala, čija su dva visoka, vitka zvonika vidljiva sa svih strana u panorami Zagreba. Prostor oko katedrale sa sjeverne, istočne i južne strane omeđuju kule i bedemi, a do 1907. godine bili su zidovi i još jedna kula na trgu ispred katedrale, tako da je ona bila opasana sa svih strana. Uz južni i istočni zid proteže se Nadbiskupski dvor. Zagrebačka katedrala je najveća hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Pripada među monumentalne gotičke katedrale i svjedoči o Zagrebu kao snažnom srednjovjekovnom kulturnom središtu.

Ostaci temelja i zidova pronađeni pod podom katedrale dokazuju da se prije današnje crkve na njenu mjestu nalazila starija. Riječ je o crkvici sagrađenoj između 9. i 11. stoljeća. Zagrebačkim su biskupima prihodi omogućavali da sagrade novu crkvu. Nastupila je gradnja katedrale u prijelaznom romaničko-gotičkom stilu. Gradnja je trajala do 1217. godine, ali je katedrala uskoro teško nastradala za vrijeme provale Tatara. Biskup Timotej počeo ju je temeljito obnavljati u gotičkom stilu. Obnova je nastavljena u 14. i 15. stoljeću. Katedrala je utvrđena zidinama i kulama, a u 17. stoljeću dobiva svoj masivan renesansni toranj, izveden prema projektu Ivana Albertala, koji je izveo i mrežasti kasnogotički svod.

Stilska evolucija prekinuta je 9. studenog 1880. godine snažnim potresom. Srušio se zvjezdasti svod svetišta, napukli su svodovi kapela, glavni je oltar zdrobljen, a mnogi predmeti i zvonik teško su oštećeni. Zamjena dotrajalih dijelova bila je planirana još prije potresa, ali tada se pristupilo radikalnom zahvatu i regotizaciji koju je zamislio arhitekt Friedrich von Schmidt, a razradio i proveo Herman Bollé. Izvodeći radove na restauraciji, Herman Bollé će dijelom izmijeniti prvotne projekte Friedricha von Schmidta, osobito rješenja vrhova tornjeva. U ovoj je restauraciji zagrebačka prvostolna crkva dobila svoj današnji oblik s dva vitka tornja, visokim krovištem, novim stupovima u svetištu i oltarima koji su zamijenili većinu baroknih oltara iz 18. stoljeća. Bila je pokrivena raskošnim krovom od glaziranog crijepa koji je kasnije, nažalost, uklonjen. Umjesto starih grobnica biskupa i velikaša, sagrađena je nova grobnica za zagrebačke nadbiskupe iza glavnog oltara. Uz druge velikane, tu počivaju i hrvatski mučenici Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Ivan Antun Zrinski, Eugen Kvaternik itd. U njoj su sahranjena i posljednja tri zagrebačka nadbiskupa, a to su blaženi Alojzije Stepinac, Franjo Šeper i Franjo Kuharić. Godine 1997. u prezbiteriju, iznad grobnica zagrebačkih biskupa i nadbiskupa, uređen je novi grob blaženog Alojzija Stepinca na kojemu su prikazani najznačajniji momenti iz njegova života i djelovanja.

Što se tiče kvalitete ugrađenih materijala, oni odgovaraju mogućnostima i saznanjima u ondašnjem okrilju. Herman Bollé je u obnovi lucidno primijenio u višim dijelovima građevine zamjenu teškog materijala (kamena) lakšim (opekom), a svodove je izvodio šupljom opekom umjesto punom. Regotizacija katedrale sastojala se i u oblaganju katedrale novim fino klesanim kamenom i dodavanjem niza ukrasnih elemenata izvana. Time je nešto povećana ukupna masa građevine, što ima utjecaj na povećanje potresnih sila. Pritom je važno spomenuti da se Zagreb nalazi u području djelovanja potresa koji mogu prouzročiti velika oštećenja zidanih i starih monumentalnih građevina. Konstrukcijsko stanje zagrebačke katedrale promatrano sa stajališta današnjih saznanja o djelovanju potresa na zidane građevine ne može se ocijeniti kao dobro.