Početna Izbor Tomislav Gotovac – umjetnik ispred svog vremena

Tomislav Gotovac – umjetnik ispred svog vremena

433
0
SONY DSC

Ovih dana, točnije 13.11. obilježit će se već više od 35 godina od najpoznatijeg performansa čovjeka koji je ostao najpoznatiji upravo kao pionir umjetnosti performansa na našim prostorima. Tog dana 1981. godine točno u podne, Tomislav Gotovac je započeo ulični performans pod nazivom Ležanje gol na asfaltu, ljubljenje asfalta poznatiji pod nazivom Zagreb, volim te!

Tko je zapravo bio Tomislav Gotovac?

Redatelj, performer, glumac, umjetnik ili putnik kroz vrijeme? Od četvrte godine živi u Zagrebu u Krajiškoj ulici 29, u istoj ulici je pohađao osnovnu školu, a gimnaziju u Klaićevoj. Svoj prvi performans izvodi 1954. godine u Mostaru, fotografira od kraja pedesetih, eksperimentalnim filmom bavi se od početka šezdesetih kada pojačava i javno akcijanje. Svojim djelovanjem postavlja temelje konceptualne i multimedijalne umjetnosti u bivšoj državi. Ruši granice, uvodi nove umjetničke postavke i načine izražavanja, stvaralaštvo pretvara u prisutnost umjetnika u kojem je sam autor medij. 1967. godine u Zagrebu izvodi prvi happening (oblik izražavanja temeljen na improvizaciji, iznenađenju i sudjelovanju publike). Krajem te godine kao tridesetogodišnjak odlazi u Beograd gdje upisuje filmsku režiju na Akademiji dramskih umjetnosti. Za to vrijeme 1971. godine glumi glavnu rolu u kontroverznom diplomskom filmu Lazara Stojanovića Plastični Isus koji je i prije premijere bio zabranjen i stavljen u „bunker“, a sam Stojanović je pod optužbom za neprijateljsku propagandu osuđen na tri godine zatvora. Tomislav Gotovac kao glavni lik u filmu ostaje zapisan kao prvi potpuno goli glumac u filmografiji bivše države.

SONY DSC

Uz koketiranje s pornografijom i homoseksualizmom, film je zabranjen zbog političkih metafora vezanih uz Tita koji se uspoređuje s Hitlerom i njegovom propagandom. Nakon filma, Stojanović završava u zatvoru, profesori s Akademije koji su sudjelovali u filmu dobivaju otkaz, a Gotovcu ne dozvoljavaju završetak studija. Diplomirao je tek 1976. godine kada se i zauvijek vraća u Zagreb. Tih godina završava njegovo „zlatno razdoblje“ snimanja eksperimentalnih filmova, mediju kojem se vraća tek u novom mileniju.

Kralj performansa u punom svijetlu

Uz manje filmske uloge koje dobiva u osamdesetima i nekoliko samostalnih izložba kolaža, u zadnjem desetljeću postojanja Jugoslavije potvrđuje naslov „prvaka performansa“ kojeg je gradio u šezdesetima i sedamdesetima. 1981. godine je posebno aktivan. Prvo u lipnju izvodi Šišanje i brijanje u javnom prostoru III. kada javno skida sve dlake s tijela nakon petogodišnjeg uzgajanja, a onda u studenom izvodi svoj najpoznatiji performans. Točno u podne 13.11. gol ko od majke rođen kreće iz haustora u Ilici 8 (gdje od 2013. na asfaltu stoji spomen ploča tom događaju) prema glavnom trgu dižući ruke i povremeno ljubeći asfalt. Kako je sam izjavio u jednom dokumentarcu, došavši do trga ni sam više nije znao što dalje, sve dok ga pomalo zakašnjeli milicajci nisu sproveli u tramvajsku kućicu na stanici u smjeru istoka.

Iako je Gotovac i prije radio slične akcije, zahvaljujući medijima (fotografima koji su ga popratili i urednicima koji su sve odmah objavili na naslovnim stranama) Ležanje gol na asfaltu, ljubljenje asfalta (Zagreb, volim te!) postaje njegov najpoznatiji ulični performans. Kasnijih godina nastavlja slične akcije, glumi u filmovima, a 2000. godine vraća se (eksperimentalnom) filmu koji je oduvijek bio njegov glavni medij. Većina performansa bila je posvećena nekom filmu, a njegova poznata izjava „sve je to movie“ najbolje obilježava njegovo cjelokupno stvaralaštvo. 2007. godine Hrvatsko društvo likovnih umjetnika dodjeljuje mu nagradu za životno djelo. Sve do same smrti 2010. godine ostao je umjetnik s mudima kojem je provokacija u krvi, sram pokazivanja vlastitog tijela niti u peti, a kreativa velika poput duše.

Bogatu ostavštinu Toma Gotovca i stan u kojem je proveo skoro cijeli život (koji je poput malog muzeja) , moguće je, uz prethodnu najavu, vidjeti u Krajiškoj 29 gdje se danas nalazi Institut Tomislav Gotovac.

Odgovori

Please enter your comment!
Please enter your name here