Početna Simboli grada Stari Zagreb kroz oči Ivana Brnčića – zagonetni lanci u Kamenitoj ulici

Stari Zagreb kroz oči Ivana Brnčića – zagonetni lanci u Kamenitoj ulici

2213
0

Ivan Brnčić veliki je zaljubljenik u grad Zagreb. Ljubav prema istraživanju povijesti gradskih ulica, trgova, institucija, arhitekture, kulture i svakodnevice njegova je strast i hobi. Voditelj je Facebook grupe “Zakaj volim Zagreb” te autor Purgerskog rječnika.

O njegovim saznanjima i komentarima o Zagrebu možete pročitati i na blogu Zagrebancija, na kojem je prije nekoliko dana pisao o lancu u Kamenitoj ulici. Upravo je to bila tema jedne davne kave između Ivana i urednika ovog portala te smo ga zamolili da objavu prenesemo prvih dana izlaska novog, redizajniranog Zagrebonline-a. Tekst u cjelosti prenosimo u nastavku.

Foto: Ivan Brnčić, Zagrebancija.blog.hr

Serbus, evo i prvi tekst u 2015-oj…
Znate li kaj rođeni Irac, porijeklom Francuz, austrijski maršal, a britanski general Laval Nugent ima veze sa Zagrebom bez guglanja? Vrlo vjerojatno bu tek pojedinac znal o kom se dela.
Malo tko je čul za njega i zna o njemu, a važna je osoba za Hrvatsku, ali i Zagreb.
U Zagrebu su ljudi uglavnom za Nugenta čuli preko “Galerije Laval Nugent” koja se nalazi u Opatičkoj ulici (na uglu s Kamenitom). Galerija je smještena u palači koju je kupio Albert Nugent, sin Lavalov.

Albert je 1878. godine postavio jednu zanimljivost koja je danas malo zastupljena i šteta što o njoj nema više infomativnog teksta. Radi se o lancu u Kamenitoj ulici.

Nelsonov HSM Victory

Zakaj je taj lanac bitan i važan za Zagreb? Zato jer se dela o lancu sa zapovjednog broda HSM Victory lorda Horatia Nelsona koji je sudjelovao u slavnoj povjesnoj i pobjedničkoj bitci kod Trafalgara. Vjeruje se kako je ovaj lanac u Hrvatsku donio Laval koji je bio strastveni sakupljač starina i arheoloških nalaza te ga je tako sačuvao od propadanja i uništenja.

Stari Zagreb - Ivan Brnčić o lancima u Kamenitoj ulici
Trg braće hrvatskog zmaja; Foto: Ivan Brnčić

Albert je postavio lanac nakon očeve smrti u spomen na njega. No, vjerojatno ste ga svi videli i zamjetili u Kamenitoj, no malo tko zna da je i još jedan dio lanca tu. Na Trgu Braće hrvatskog zmaja, iza leđa sv. Jure.

A da sad velim malo o Lavalu, zakaj je bitan za hrvatsku povijest.
Oslobodio je grad Rijeku od Francuza 1813., a bil je i zapovjednik Vojne Hrvatske. Tu je upoznao i oženio Ivanu Riario – Sforza koja je bila u vezi s Frankopanima. Htio je obnoviti lozu Frankopana pa je tako kupovao sve njihove posjede Trsat, Bosiljevo, Januševac, Dubovac i druge.

Obitelj Nugent je posjedovala čak 14 posjeda. Zbog svog hobija i velike ljubavi prema arheologiji i sakupljanju starina, u Trsatu je otvoril prvi hrvatski muzej. Njegova zbirka je bila impresivna – 1500 antičkih vaza i dvadeset skulptura, velika zbirka starog namještaja, knjige iz 13. i 14 stoljeća, numizmatička zbirka novčića, starih rukopisa te preko 200 vrijednih slika. Doveo je k sebi Mijata Sabljara (jedan od utemeljitelja Narodnog muzeja – danas Arheološki muzej Zagreb 1846.).

Veza s Jelačićevim kipom?

Laval je zbog sve veće i jače veze prema Hrvatskoj, ali i zasluga, postao član Hrvatskog Sabora. Bil je dobar prijatelj, zaštitnik i financijer Ljudevita Gaja. Podržavao je ideju o Ilirskom pokretu te je i sam bio član pokreta. Bil je najutjecajniji i najmoćniji Ilirac.

Zbog utjecaja u neželjenom pokretu za Beč, prebačen je u Tiroli (1843. zabranjeno je korištenje imena Ilirski, ali je nastavljeno kao Hrvatski narodni preporod). No, tamo je bio kratko do umirovljenja i vratil se u Hrvatsku 1848.g. I dalje je bio za Ilirski pokret i ideju pa se izjašnjavao kao Hrvat. Uz nagovor Gaja, a uz pomoć austrijskog nadvojvode Johanna, postavlja Josipa Jelačića za bana, s kojim se kasnije i sprijateljio. Laval je bil i prijatelj sa austrijskim kiparom Fernonom koji mu je napravio dva zmaja (točnije – Baziliska) za njegov posjed u Bosiljevu – znani i kao Trsatski zmajevi. Moje mišljenje je da je Laval imal „prste“ i oko izrade spomenika Jelačiću.

Nakon smrti, a zbog rastrošnosti članova obitelji, imetak obitelji Nugent je došla na dražbu. Tu je Izidor Kršnjavi uspio otkupiti dio kolekcije i u Zagreb doveo 86 kovčega raznih arheoloških predmeta koji se i danas čuvaju u muzeju. Laval je umro 21.8.1862. u 84. godini života, a pokopan je u Trsatu.

Stari Zagreb zanimljiv turistima

Nadam se da će se više pisati o tom lancu, iskoristiti kao jedna atraktivna i zanimljiva stvar za turiste. Na jednom sam razgledu grada bio upitan od strane vodiča dal znam kaj o tom lancu (pošto me prati i čita). Rado sam ispričao priču vezanu za lanac, a domaći turisti su s oduševljenjem slušali. Naravno, prije priče niko nije baš obraćal pažnju na taj lanac, no kad sam ispričal priču, krenulo je fotkanje za uspomenu.
Eto, to je to … Najte kaj zamerit ak vidite grešku.

Ivan Brnčić