Početna Događanja Predstavljena 52. Međunarodna smotra folklora

Predstavljena 52. Međunarodna smotra folklora

268
0

Međunarodna smotra folklora prikazuje i afirmira tradicijsku kulturu i folklor brojnih domaćih i stranih sudionika. Potvrđivanje vrijednosti nacionalne kulture koje čine zavičajno plesno, glazbeno, jezično i običajno izražavanje uz tradicijsko rukotvorstvo i umijeća, kao i vrijednosti kultura diljem svijeta, prikazat će se u programu 52. Međunarodne smotre folklora koja će se održati od 17 do 22. srpnja 2018. u Zagrebu.

Osnovna tema o baštini i migracijama u skladu je s proglašenjem Europske godine kulturne baštine, čime Smotra postaje dio toga programa Ministarstva kulture.

Najavljen je nastup foklornih društava i pojedinaca koji prikazuju različitost hrvatske etnografske baštine, predstavnika nacionalnih manjina, Hrvata iz susjednih zemalja i iseljeništva (ukupno dvadesetak skupina), uz petnaest ansambala koji predstavljaju baštinu drugih naroda i kultura.

5 dana programa

Osnovni festivalski program traje pet dana i čine ga scenske priredbe, plesne, glazbene radionice, pučko kazalište, koncerti etnoglazbe (Ethno Croatia – ljetnog kampa Međunarodnog kulturnog centra Hrvatske glazbene mladeži u Grožnjanu; te mariachi – Meksiko – Hrvatska) i crkvenog pučkog pjevanja u crkvi sv. Katarine. Svečana priredba održat će se na Gradecu u petak, 20. srpnja, gdje se programi održavaju i iduća dva dana. Mimohod sudionika od Zrinjevca do Trga bana Jelačića, s prelaskom sudionika preko pozornice, prethodi večernjem nastupu na pozornici na Trgu, posljednji dan – u nedjelju, 22. srpnja. Na toj će pozornici kao i na obližnjim prostorima po gradskim trgovima u središtu grada skupine nastupati u prijepodnevnim i večernjim satima od srijede do nedjelje (18. – 22. srpnja).

U skladu s osnovnom temom migracija organizirane su izložbe u Etnografskom muzeju (Tragovima zavičaja, koracima nezaborava) i Etno Art galeriji Posudionice i radionice narodnih nošnji (Tradicijsko odijevanje Hrvata iz Janjeva, Letnice, Vrnavokola i Vrneza). Uz uobičajni niz radionica i mogućnost bliskog susreta publike s izvođačima, suradnja u organizaciji glazbeno-plesne radionice i koncerta ostvaruje se i s Isusovačkim centrom za izbjeglice. U festivalskom programu tradicionalno se organizira nedjeljna misa u katedrali.

Uz dvije glavne festivalske scene ostvaruje se suradnja u programu na Ljetnoj pozornici na Bundeku, gdje nastupaju gosti iz kineske pokrajine Junan, s cjelovečernjim programom (17. 7.). Osim na gradskim pozornicama skupine nastupaju izvan grada – u dvorcu Erdödy u Kerestincu (Sveta Nedelja) te na pozornicama u Vrbovcu, Oborovu i Zaprešiću, kao i na suradnom međunarodnom festivalu u Beltincima u Sloveniji. U vrijeme Smotre održava se i sajam tradicijskih obrta i suvenira na Trgu bana Jelačića.

Program se ostvaruje u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku koji ove godine slavi 70. obljetnicu, s Etnografskim muzejima u Zagrebu i Pazinu, Galerijom Klovićevi dvori, Kulturnim centrom Travno, Hrvatskom maticom iseljenika, Muzičkom akademijom, Pučkim otvorenim učilištem u Otočcu te s veleposlanstvima gostujućih ansambala iz inozemstva.

Temom baštine i migracija okupljaju se skupine koje izvode folklornu tradiciju starog zavičaja neovisno o razdoblju u kojem su ga napustile; poznato je da su se migracije provodile kao posljedica ratova, kolonizacije i agrarnih reformi, odnosno i iz gospodarskih razloga pa se u tom smislu može govoriti o kolektivnim migracijama pojedinih zajednica (poput bokeljskih Hrvata). Sele se, međutim, i pojedinci koji u mjestima naseljenja stvaraju novi dom, a ujedno svojim aktivnostima potiču stvaralaštvo kojim promiču kulturnu baštinu zemlje iz koje su doselili (npr. irski ples u Hrvatskoj). U programu Smotre nastupaju Hrvati iz dalekog iseljeništva, Novog Zelanda i Kanade. U program Smotre uključena je izložba fotografija Ponosno hrvatsku nošnju nosim Hrvatske matice iseljenika, u čijim se prostorijama održao i okrugli stol na temu baštine migracija. Program Smotre prikazuje i elemente kulture koji su zahvaljujući migracijama svojih nositelja također putovali i zadržali se na određenom prostoru te su s vremenom prihvaćeni kao lokalni izričaj neke kulturne baštine (npr. bećarac u Slavoniji, Lici, Ravnim kotarima, Dalmatinskoj zagori, Bosni i Hercegovini).

U Europskoj godini kulturne baštine Smotra se održava uz pokroviteljstvo Hrvatskog povjerenstva za UNESCO te kao i uvijek dosad, pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora.