Početna Izbor Nizvodno Dunavom od Osijeka do Sremskih Karlovaca

Nizvodno Dunavom od Osijeka do Sremskih Karlovaca

176
0

„Vrlo je teško stranom gostu objasniti da Slavonija nije ni Slovenija ni Slovakia. Njima to zvuči potpuno isto. Kada prvi puta dolaze u Osijek o Slavoniji ne znaju gotovo ništa, ali obavezno pitaju gdje je tu Dunav“, kaže Vlado Poznić, vlasnik Maksi Tour agencije. Gotovo da nema stranog gosta koji posjeti njegov šarmantni hotel Maksimilian u osječkoj Tvrđi, a da ga Vlado ne vodi dvadesetak kilometara od Osijeka na ušće Drave u Dunav ili u Park prirode Kopački rit, nezaobilazno odredište osobito atraktivno u toplijem dijelu godine.

Na samom rubu parka prirode smješteno je Kopačevo, pitomo baranjsko selo s većinskim mađarskim stanovništvom koje živi od proizvodnje voća, povrća i naravno ribarstva, pa je tu fiš – obilato začinjen crvenom paprikom kako je i red u mađarskoj kulinarskoj tradiciji – najtraženiji specijalitet. No uz dobru graševinu s potpisom neke od baranjskih vinarija to vas uopće neće smetati.
Danas je Baranja poznatija po sjajnim vinima nego po Dunavu, iako se jedno i drugo izvrsno nadopunjuju. To će potvrditi i direktorica TZ Osječko-baranjske županije koja kaže da Dunav kao pojam nije dovoljno iskorišten u Hrvatskoj, a riječ je o jednom od najvećih europskih brendova.

„To su itekako prepoznale zemlje poput Austrije, Njemačke, Mađarske i Srbije“, kaže Ivana koja je u županijsku turističku zajednicu došla iz Županijske razvojne agencije. Tamo je vodila projekt „Central Danube Tour – – jačanje turističkog razvoja u prekograničnoj regiji Dunava“, koji se sufinancira iz INTERREG IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2014. – 2020. Prekograničnom suradnjom udružilo se hrvatsko i vojvođansko Podunavlje i tržištu ponudilo najbolje od turističke ponude. U to se mogu uvjeriti svi koji slijede tok Dunava nešto malo dalje Osijeka do Sremskih Karlovaca u Vojvodini.

Dunav u Hrvatsku ulazi u Batini, a izlazi u Iloku

Dunav u Hrvatsku ulazi u Batini, mjestu na granici s Mađarskom i Srbijom, poznatom po monumentalnom Augustinčićevom spomeniku, ali i renomiranoj vinariji Kalazić. A kad smo već kod vina, neizostavni dio turističke ponude su stari podrum i nepregledni vinogradi Belja na koje puca pogled s najvišeg vidikovca na Banskom brdu. Specifične baranjske surduke – ceste koje na bočnim stranama krase jedinstveni podrumi gatori, otkrit ćete u Zmajevcu, mjestu koje je posljednjih godina osim po sjajnim vinima poput onih vinarije Josić, postalo poznato po Vinskom maratonu koji u rujnu okupi nekoliko tisuća ljudi.

Nastavite li slijediti tok Dunava prema Vukovaru, ne propustite posjet vinariji Brzica u Erdutu, ne samo zbog dobrih vina nego i najljepšeg pogleda na rijeku, koja u ovom vinskom mjestu kreira poznati erdutski meandar.

Obala Dunava od Vukovara do Iloka promenada je najljepših dvoraca, muzeja i utvrda, a vožnja turističkim brodom u Vukovaru poseban je doživljaj. Obavezno morate posjetiti Muzej vučedolske kulture, jedan od najatraktivnijih u ovom dijelu Europe, u restoranu iločkog hotela Dunav s Michelinovom preporukom naručite fiš bez kosti, a na Iločkoj vinskoj cesti uživajte u najboljem tramincu ikada.

 

Novi Sad, grad dobre vibre i Sremski Karlovci meka kulture

Nije stvar samo u Exitu, ima nešto magično u tom gradu što vas opušta. Šetnja njegovim ulicama, neizostavni šoping, posjet pokojem muzeju i kava na Petrovaradinskoj tvrđavi i opet Dunav. To je Novi Sad, prepun šarmantnih urbanih kafića, od kojih ćemo ovoga puta izdvojiti Rakia bar, mjesto koje morate posjetiti i ako niste rakijaš. Vlasnik je Mirko Veselinović, koji će vas preko dana dočekati u podrumu Benišek-Veselinović u svojoj obiteljskoj kući u Sremskim Karlovcima.

U njemu s partnerom proizvodi odlične rakije i vina. Osim po sjajnim vinarijama, među kojima se ističe Vinum, Sremski Karlovci poznati su i po proizvodnji bermeta, ali i bogatoj kulturnoj baštini. Uz Sabornu pravoslavnu crkvu sv. Nikole, najatraktivnija je zgrada Karlovačke gimnazije – najstarije i najprestižnije srpske škole. Ako niste znali tu je i Kapela Gospe od mira u kojoj je 1699. potpisan čuveni „Karlovački mir“ između Svete alijansa i Turske. Ljubitelji vina otići će dalje do Iriga, a na putu prema tom vinskom gradiću ne propustite posjet Krušedolu, jednom od najznačajnijih fruškogorskih manastira.