Početna Moj Zagreb Znamenitosti Markov trg

Markov trg

4327
0

Trg sv. Marka ili Markov trg središnji je trg na zagrebačkom Gornjem gradu. Na njemu se nalaze sjedišta najviših državnih institucija, tj. Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske,  Ustavnog suda i skupštine Grada Zagreba.

Otkada je Gradec proglašen slobodnim kraljevskim gradom, Trg sv. Marka bio je ključno mjesto u povijesti i svakodnevici Gornjeg grada, tj. glavno mjesto društvenog života stanovnika Gradeca. Tu su se nalazile gradska vijećnica i župna crkva, obznanjivale su se odluke Gradskog magistrata, održavali godišnji i tjedni sajmovi, te svakodnevna trgovina itd..

Okosnicu Trga čini župna Crkva sv. Marka, zaštitnika grada Zagreba, koja je sagrađena sredinom 13. stoljeća, a kroz povijest je doživjela brojne graditeljske preinake. Najznačajniji zahvati izvedeni su u razdoblju od sredine 14. do početka 15. stoljeća kada je preinačena u crkvu dvoranskog tipa. U tom je razdoblju izveden i južni portal crkve, tj. najpoznatiji skulpturalni spomenik gotičkog stila u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Krajem 19. stoljeća crkva je stekla današnji izgled. Radikalnom obnovom, izvedenom po projektu arhitekata Friedricha von Schmidta i Hermanna Bolléa, poprimila je obilježja neogotičkog stila. Ono što ju čini posebnom je krov od šarenih crjepova na kojima su prikazani grbovi kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije i grada Zagreba iz vremena spomenute velike restauracije od 1876. do 1882. godine. Zvonik crkve dovršen je 1669. godine kada je na njega postavljen sunčani sat, a za njegovu izgradnju zaslužan je graditelj Antun Maczetto. Zvonik je stradavao u požarima 1674. i 1806. godine. Na zidu sa zapadne strane nalazi se kopija najstarijeg grba Zagreba, tj. zagrebačkog Gradeca iz 1499. godine.

U crkvi je bilo ukupno 12 oltara, jer je svaki ceh imao svog sveca zaštitnika, ali za vrijeme druge velike restauracije od 1936. do 1938. godine, pod vodstvom Ivana Meštrovića, Joze Kljakovića i Svetozara Rittinga, uklonjeni su. Na mjestu glavnog oltara sv. Marka postavljen je Meštrovićev razapeti Krist, a desno i lijevo nalaze se reljef sv. Marka i najstariji grb Zagreba u Meštrovićevoj obradi. Na oltaru sv. Marije nalazi se Meštrovićeva Madona s Isusom, a na oltaru sv. Križa postavljena je Pieta, koja je također Meštrovićevo djelo. Neke od ljepših fresaka nacrtao je Jozo Kljaković, a ulja na platnu djelo su Ljube Babića. Crkva je zbog starosti bila ponovno predmet preuređenja devedesetih godina 20. stoljeća s ciljem zadržavanja njezine autentičnosti i ljepote, te prepoznatljivosti njezina krova kao simbola Zagreba. 29. ožujka 2009. godine svečano je proslavljeno dovršenje obnove crkve.

Tijekom 2005. i 2006. godine Muzej grada Zagreba, na inicijativu Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, proveo je zaštitna arheološka istraživanja na Trgu sv. Marka. Pronađeno je nekoliko naseobinskih objekata, a otkriveni su i značajni ostatci naselja halštatske kulture starijeg željeznog doba i zemunica latenske kulture mlađeg željeznog doba. Među najzanimljivije i najznačajnije rezultate arheoloških istraživanja na Trgu sv. Marka spada nalaz srednjovjekovnog groblja, koje se nalazi u uskom pojasu ispred južnog i zapadnog pročelja crkve. Sustavna istraživanja dala su materijalne dokaze koji su pokazali da je i prije proglašenja Gradeca slobodnim kraljevskim gradom na ovome mjestu postojalo veliko prapovijesno naselje, te crkva i groblje oko nje.

Trg je obnovljen 2006. godine i popločen granitnim kockama. Na Trgu sv. Marka polaže se prisega novoizabranog predsjednika Republike Hrvatske.