Početna Komentari Kako počinje jutro za 35 % slušatelja u Hrvatskoj?

Kako počinje jutro za 35 % slušatelja u Hrvatskoj?

3182
0

Jutarnja kronika i Dnevne novosti prve su emisije koje padnu na pamet većini slušatelja pri spomenu Hrvatskoga radija (HRT – HR). Punih 40 godina Hrvatski radio emitira vijesti svakoga punog sata, a pet puta dnevno u produkciji Informativnoga medijskog servisa Hrvatske radiotelevizije emitiraju se takozvane velike emisije vijesti – u 7, 15, 17 i 19 sati  te u 22 sata. Najslušanija od njih desetljećima je Jutarnja kronika Hrvatskoga radija uz koju dan započinje čak 35 % radijskih slušatelja u Republici Hrvatskoj.

„Stalnost termina, aktualnost i radiofoničnost te najbolja urednička imena vezali su slušatelje uz Jutarnju kroniku”, ističe glavni urednik Prvoga programa Hrvatskoga radija (HRT – HR 1) Vladimir Kumbrija.

Svakoga se dana u 7 sati u Prvi program Hrvatskoga radija (HRT – HR 1) uključuje osam regionalnih radijskih postaja u sustavu Hrvatske radiotelevizije: HRT – Radio Sljeme, HRT – Radio Pula, HRT – Radio Rijeka, HRT – Radio Zadar, HRT – Radio Split, HRT – Radio Dubrovnik, HRT – Radio Osijek i HRT – Radio Knin. Cijela zemlja dan započinje emisijom koja  u 20 minuta donosi najave najvažnijih dnevnih zbivanja te analitički pregled najvažnijih događaje protekloga dana, a istaknuto mjesto zauzimaju vijesti iz culture i sporta te informacije o vremenu i prometu.

Iza godinama najslušanijih informativnih emisija u radijskome eteru kriju se urednici i voditelji Mario Krstanović, Mira Barić, Sanja Cota, Silvio Šop, Milena Jukić Ugrin i Mislav Togonal te najnovija pojačanja iz radijskoga programa HRT – Glas Hrvatske Tomislav Šikić i Majda Ivković.

Silvio Šop na Hrvatskome je radiju od svoje šesnaeste godine. Počeo je kao volonter 1989., radio kao tonski realizator, glazbeni urednik i voditelj glazbenih emisija te urednik i voditelj Novosti na Drugome program Hrvatskoga radija (HRT – HR 2). Danas je urednik velikih emisija vijesti Prvoga programa Hrvatskoga radija (HRT – HR 1). Sudjelovao je u postavljanju internetskoga emitiranja svih programa Hrvatskoga radija, izradi aplikacija za slušanje putem sustava Android i iOS, realizirao prve videoprijenose radijskih emisija na internetu i na Četvrtome program Hrvatske televizije (HRT – HTV 4) te koordinirao izradu internetskih stranica svih radijskih programa Hrvatskoga radija. Trenutačno najčešće radi Jutarnju kroniku jer, kako nam otkriva, voli ustajati u 4 sata.

Mario Krstanović na Hrvatski je radio došao  kao student 1993. godine. Karijeru je započeo na Drugome program Hrvatskoga radija (HRT – HR 2), a prije petnaestak godina prelazi u Informativni program HRT-a. Najmlađi je među kolegama i dan također voli započeti u društvu slušatelja.

Grgo Mrvica u trideset je  godina rada na Hrvatskoj radioteleviziji surađivao u barem dvadeset informativnih emisija. I danas ga fascinira količina adrenalina koja nastaje pri uređivanju Dnevnih novosti u 15 sati, dok ga reakcije slušatelja na Jutarnju kroniku neprestano podsjećaju da su medijski djelatnici svakodnevno uključeni u život svojih slušatelja.

Milena Jukić Ugrin punih trideset pet godina plovi valovima Hrvatskoga radija, a dulje je od dva desetljeća u Jutarnjoj kronici. Mnogi su trenuci za pamćenje obilježili njezinu bogatu karijeru, a neki od njih doista su povijesni. Takvi su trenuci primjerice bili objava početka oslobodilačkih akcija Bljesak i Oluja te objava vijesti o smrti prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Tijekom Domovinskoga rata i poslije njega uređivala je i vodila emisiju Dobar dan, ovdje Hrvatski radio, namijenjenu prognanicima, izbjeglicama i povratnicima. Za dvogodišnji ciklus emisija o mirnoj reintegraciji hrvatskoga Podunavlja, emitiran s područja pod zaštitom UNTAES-a, dobila je godišnju nagradu HRT-a. Godišnju nagradu, zajedno s kolegom Mislavom Togonalom, dobila je i za Poligraf .

Mislav Togonal još se kao dijete budio uz Jutarnju kroniku. Tijekom posljednjih dvadesetak godina na HRT-u je vodio mnoge emisije na radiju i televiziji: Otvoreno, treći Dnevnik, Boje turizma, Nultu točku, Poligraf, Dnevne novosti. Najvećom privilegijom smatra stvaranje emisije uz koju se nacija budi i koju prenose naslušanije radiopostaje od Dubrovnika do Osijeka. Smatra da je Jutarnja kronika zahtjevna jer u najviše 15 minuta treba odabrati udarne tonske najave i ključne izjave. Ističe i kako je to emisija za ranoranioce te otkriva da se u danima kad ju uređuje diže u 3 i 30, a dok prije svitanja vozi na Prisavlje pokušava uz čudne grimase zagrijati glas i artikulaciju i tada obično vidi šokirana lica drugih vozača.

„Ma, znate ča, vi ste čisto zgodni, ča delate na radiju?” pitala je jednom prilikom Tomislava Šikića gospođa na šalteru javne ustanove. Na HRT-u je od 1993., urednik je Međunarodnoga programa HRT – Glas Hrvatske na hrvatskome jeziku. Prve važnije novinarske zadatke imao je početkom Domovinskoga rata izvješćujući s bojišta. Od sredine devedesetih aktivan je u radu s djecom i mladima te promiče medijsku pismenost, a posebno ga veseli rad s djecom s posebnim potrebama, u koji je uključena i redakcija HRT – Glasa Hrvatske. Novinarska znanja usavršavao je  različitim međunarodnim specijaliziranim programima u Berlinu (Reuters), Budimpešti, Ljubljani, Sarajevu itd.

Pojačanje koje je iz HRT – Glasa Hrvatske stiglo u velike vijesti jest i Majda Ivković, također i urednica emisija U mreži prvoga i Poligrafa. U redakciji HRT – Glasa Hrvatske osmislila je format informativnih emisija na engleskome, španjolskome i njemačkome jeziku.

Birane riječi slušatelja zauvijek će pamtiti Mira Barić, urednica koja se povodom 250. obljetnice rođenja Wolfganga Amadeusa  Mozarta umjesto izgovorenoga teksta u Jutarnjoj kronici usudila jednostavno pustiti Malu noćnu muziku. Opća strka i stres koji prate veliku informativnu emisiju prva su njezina asocijacija na Dnevne novosti.

Tijekom godina na platformi velikih emisija vijesti Hrvatskoga radija i uz pomoć njihovih urednika razvile su se slušane i ugledne političke i gospodarske emisije poput Poligrafa – političkoga grafikona, U mreži prvoga i Inventure tjedna, koje godinama same nalaze put do nove publike.

Odgovori

Please enter your comment!
Please enter your name here