Početna Izbor Grička vještica na ljetnoj pozornici Opatovina

Grička vještica na ljetnoj pozornici Opatovina

1055
0

Histrioni već dugi niz godina njeguju izrazitu naklonost prema djelima Marije Jurić Zagorke pa su tako tijekom svoje četrdesetdvogodišnje povijesti u Tkalčićevoj ulici Zagorki, iz zahvalnosti na onome što nam iza sebe ostavila, podigli spomenik (1991.), a na scenu postavili čak 4 uprizorenja njezinih djela, od kojih su neka postavljali i po nekoliko puta (u različitim adaptacijama i glumačkim postavama). To su GRIČKA VJEŠTICA (1987.), KĆI LOTRŠČAKA (1990.), VITEZ SLAVONSKE RAVNI (1992.), GRIČKA VJEŠTICA (1994.), JALNUŠEVČANI (1995.) i KĆI LOTRŠČAKA (2017.) – SVEUKUPNO 6 premijera i više stotina izvedbi u Zagrebu i po RH.

Budući da i Zagreb i Histrioni vole Zagorku i ona je jedan od simbola i Zagreba, a i Histriona, nakon iznimno dobro primljene predstave KĆI LOTRŠČKA iz 2017. koja je slavila Zagreb, u 2018. godini logično je nastaviti sa najkapitalnijim i, očito, najpopularnijim Zagorkinim romanom GRIČKA VJEŠTICA.

Prvi koji je inicirao pisanje povijesnog romana ‘GRIČKA VJEŠTICA’ bio je biskup Josip Juraj Strossmayer. Biskup Strossmayer je osobno financirao tiskanje dvaju Zagorkinih romana (‘ROBLJE’ i ‘VLATKO ŠARETIĆ’) i bio je uvjeren u snagu njezina pera. Bio je zaslužan što su je zaposlili kao novinarku – prvu ženu u novinarstvu – u ‘Obzoru’ čiji je bio suvlasnik. Tako je prije ljeta 1903. u svojoj rezidenciji u Jurjevskoj ulici, gdje je Zagorka više puta bila gošća, krenuo u izravan nagovor da za temu svoje povjesnice Zagorka uzme spaljivanje vještica. ‘Ima u historiji jedna strašna epoha koja je ženu postavila ispod svake divlje životinje. To je doba Malleus Maleficaruma.’, naglasio je Strossmayer i Zagorka je pristala.

‘Premda nisam vjerovala da bi znala napisati historijski roman, ipak sam već drugi dan u zanosu potražila u Gornjem gradu Zemaljski arhiv i osobno Ivšu Tkalčića, i tako je počelo istraživanje koje će trajati gotovo puno desetljeće do objave prvog nastavka ‘GRIČKE VJEŠTICE’, što sam Strossmayer nije doživio.

‘GRIČKA VJEŠTICA’ najprije anonimno izlazi kao roman-feljton u ‘Malim novinama’ 1912. godine. Usred Prvog svjetskog rata, u kolovozu 1916., u Hrvatskom kazalištu u Zagrebu, po narudžbi Josipa Bacha, prvi put će se izvesti Zagorkina dramatizacija ‘GRIČKE VJEŠTICE’.
Nakon te praizvedbe Zagorka će dopisati još četiri dijela, romane ‘SUPARNICA MARIJE TEREZIJE’ (I. dio i II. dio) ‘DVORSKA KAMARILA’ i ‘BUNTOVNIK NA PRIJESTOLJU’.
U našem i Zagorkinom, sudbinski, čini se, sedmom, novom projektu, podjela je bazirana na trenutno aktualnim glumcima koji zasigurno, zbog odmaka vremena i današnjeg načina života, drukčije čitaju Zagorku, nego što se ona čitala u njezino vrijeme. No nepogrešivi instinkt i znanje redatelja Dražena Ferenčine od predstava ovakvog tipa čine spektakle u kojima se glumi, pleše, pjeva… i kojima se raduju i glumci i publika.

Premijera: 07. srpnja 2018. u 20 sati
Pretpremijere: 05. i 06. srpnja u 20 sati

Autor: Marija Jurić Zagorka
Redatelj: Dražen Ferenčina
Adaptacija: Zlatko Vitez
Dramaturgija: Vladimir Stojsavljević
Kostimografija: Marita Ćopo
Scenografija: Miljenko Sekulić
Fotografija: Ines Stipetić
Glazba: Arsen Dedić
Stihovi: Drago Britvić
Producent: GD HISTRION

Izvođači: Mada Peršić, Janko Popović Volarić, Adnan Prohić, Petra Težak, Tomislav Martić, Zlatko Ožbolt, Aleksandra Demše, Ivica Pucar, Žarko Savić, Martin Kuhar, Franjo Kuhar, Ivan Grčić, Dinka Vuković, Ronald Žlabur, Davor Svedružić, Sanja Marin, Slavica Knežević, Jasna Palić Picukarić, Ivan Vukelić, Ivan Bošnjak, Justina Vojaković Fingler

GRIČKA VJEŠTICA – istinita je priča o mladoj i lijepoj pekarici koja je Mariji Jurić Zagorki poslužila kao osnovni motiv za njezin najčuveniji roman, čiji naslov nosi histrionska predstava. Mlada pekarica i kramarica bijaše izuzetno lijepa, vrlo živahna, pomalo koketna, sposobna i energična žena. Uz to udovica i materijalno neovisna, moglo bi se za ono doba reći, čak i prilično imućna. Te njezine kvalitete nisu ostale nezapažene u ondašnjem Zagrebu. Mnogi muškarci, a među njima i uglednici s Griča i Kaptola, ludovali su za njom…

…i, upravo je ta njezina ljepota neposredan krivac što bijaše optužena, a potom uhićena, kao vještica.